Studija pokazala da Montrealski protokol ima nevjerojatnu nuspojavu koja mijenja svijet

Znanstvenici predviđaju da će se prvo arktičko ljeto bez leda dogoditi negdje oko sredine ovog stoljeća. Ta bi prekretnica došla i ranije, da primjerice nije bilo Montrealskog protokola, međunarodnog sporazuma koji zabranjuje štetne emisije plinova koji uništavaju Zemljin ozonski omotač.

Pročitajte i ovo Mala škola prognoze Jeste li znali? Rješenje za klimatske migracije već postoji - dolazi iz prirode EJ PRIRODNJACI! Dan i noć na PMF-u: Budući znanstvenici okupirali Horvatovac i otkrili zabavnu stranu fizike i biologije

tri vijesti o kojima se priča Velika akcija Godinama smo se kupali i plovili iznad njih: Stotine granata i dvije avionske bombe uklonjene i uništene horor-priče Kako se riješiti podstanara koji ne plaća ili odbija izaći iz stana: Ključno je napraviti jednu stvar žuto upozorenje Stiže promjena vremena: Gotovo cijela Hrvatska pod meteoalarmom, mogući pljuskovi i grmljavina

Godine 1987. većina svjetskih zemalja sastala se u Montrealu kako bi dogovorili plan postupnog ukidanja upotrebe klorofluorougljika (CFC) i drugih aerosola koji nagrizaju Zemljin ozonski omotač. Navedene kemikalije su također i staklenički plinovi, i to nekoliko tisuća puta snažniji od ugljičnog dioksida.

Pročitajte i ovo Nova studija otkriva Kemikalija koju smo drastično podcijenili uništava ozonski omotač, znanstvenici upozoravaju da je treba uvrstiti u Montrealski protokol

Neočekivana odgoda

U to vrijeme najveća zabrinutost je bila za očuvanje ozonskog omotača, ali rezultirajući ugovor imao je i neočekivane koristi za ublažavanje klimatskih promjena, koje su u fokus došle kasnije. Montrelski ugovor smanjio je zagrijavanje, intenzitet tropskih ciklona i pomogao je pohraniti više ugljika u biljkama.

Istraživanje Marka Englanda sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji i njegovih kolega, objavljeno u čaasopisu PNAS, pokazalo je sada da su učinci Montrealskog sporazuma odgodili, ali ne i spriječili, gubitak morskog leda na Arktiku zbog klimatskih promjena. On i njegov tim koristili su modele klime i leda kako bi projicirali opseg arktičkog morskog leda s Montrealskim protokolom i bez njega, uzimajući u obzir smanjene emisije CFC-a i posljedično vraćanje ozonskog omotača. Također su razmotrili učinke plinova koji se koriste za zamjenu CFC-a.

Rezultati analize pokazali su da bi bez Montrealskog protokola prvo arktičko ljeto bez leda bilo u nekom trenutku između 2030. i 2038. godine, ovisno o modelu. Sa sporazumom na snazi, otkrili su da se prvo ljeto bez leda može očekivati između 2037. i 2054. godine, uz pretpostavku umjerenih do visokih budućih emisija stakleničkih plinova.

Pročitajte i ovo Ne zna se razlog, nema ni nadzora Znanstvenici šokirani: Najštetniji staklenički plinovi zabranjeni Montrealskim protokolom još 2010. godine u rekordnom porastu

Alarmantan pokazatelj

Prvo arktičko ljeto bez leda, definirano kao prvi rujan s manje od milijun četvornih kilometara leda, imalo bi posljedice za ekosustave i zajednice koje ovise o ledu, kao i za brodske rute, kaže England. To je alarmantan pokazatelj koliko smo promijenili klimatski sustav, naglašava.

England kaže da najbolje projekcije pokazuju da se pojava arktičkih ljeta bez leda približava trennutku neizbježnosti, čak i uz znatna smanjenja emisija. Koliko će se često pojavljivati, ovisit će o količini ispuštenih stakleničkih plinova, dodaje. Kontrola snažnih, ali kratkotrajnih emisija metana mogla bi biti posebno utjecajna u tom smislu.

No, primjena samog Montrealskog protokola također nije završena. U travnju su znanstvenici izvijestili o naglom porastu atmosferske koncentracije CFC-a od 2010. godine, unatoč zabrani njihove proizvodnje. Mnogi aerosoli koji se koriste za zamjenu CFC-a i sami su moćni staklenički plinovi, koji će se sada postupno ukidati nakon ažuriranja izvornog Montrealskog ugovora.

Izvor: New Scientist