Znanstvenici objasnili kako svi mogu pridonijeti nižoj potrošnji u zdravstvenom sektoru na jedan jednostavan način

Dulce et decorum est pro patria mori, slatko je i dično umrijeti za domovinu, poručio je rimski pjesnik Horacije.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Sukob na Bliskom istoku se širi, novi su udari sve žešći: "Dolaze još teže noći..." MISTERIOZNA MRLJA Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovu vratu: Oglasila se Bijela kuća prije 6 sati Potres kod Siska, osjetio se i u Zagrebu: "Tutanj, udar! Škripali su ormari, tresla se kuća"

No moderni bi domoljubi mogli razmisliti o mnogo manjoj žrtvi i umjesto života za domovinu položiti kilograme. 

Tim američkih znanstvenika i liječnika ustanovio je da smanjenje indeksa tjelesne mase (BMI) nerijetko rezultira i znatno nižom potrošnjom u zdravstvenoj skrbi.

Pročitajte i ovo Nije sve baš tako jednostavno Znanstvenici pozivaju na stvaranje nove definicije pretilosti

Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost povezane su s razvojem više skupih kroničnih zdravstvenih stanja, kažu znanstvenici te među brojnim bolestima navode dijabetes, bolesti srca i povišeni krvni tlak kao glavne pokretače porasta potrošnje koja odlazi na zdravstvenu skrb u Sjedinjenim Državama. 

U sklopu studije koja je obuhvatila više od 17.200 ljudi s BMI-jem većim od 30 i smatraju se pretilima, istraživači su procijenili da ispitanici koji su izgubili 5 posto u obujmu struka pridonijeli smanjenjuju zdravstvenih troškova za 7 posto. Dakle, smanjenje BMI-ja od 25 posto omogućilo bi smanjenje potrošnje u javnome i privatnom zdravstvenom sektoru za čak 30 posto.

Istraživanje je proveo tim stručnjaka s Rollins School of Public pri Sveučilištu Health Emory u Atlanti, a rezultate je u prosincu objavila Američka liječnička udruga (AMA), profesionalna udruga i lobistička skupina liječnika i studenata medicine. Udruženje je osnovano 1847., a danas mu je sjedište u Chicagu. 

Udruga koja djeluje pod nazivom Stop Obesity procjenjuje da se troškovi koji nastaju zbog prekomjerne tjelesne težine pojedinaca kreću u rasponu od 0,5 posto i 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda zemalja.

Spomenuti postoci ne odnose se samo na izravne troškove povezane s onim što se ulaže u zdravstvo, već i na sekundarne učinke poput izgubljenih radnih dana i smanjene radne produktivnosti.

Pročitajte i ovo Nevjerojatni rezultati Znanstvenici na korak do rješenja za višak kilograma? Na obzoru je cjepivo protiv debljine

Prošle je godine Svjetska federacija za pretilost objavila da bi troškovi povezani s pretilošću globalno do 2035. mogli dosegnuti oko 4 bilijuna dolara, otprilike isto koliko iznosi trenutačni njemački BDP.

Potrošnja za zdravstvenu skrb, i javna i privatna, posljednjih desetljeća rastu, jednako kao i postotak stanovništva koje se smatra pretilim ili se bori s prekomjernom tjelesnom težinom, a posljedice mogu biti razvoj dijabetesa ili bolesti srca.