Slučaj koji prati cijela AI industrija: Ima li umjetna inteligencija pravo na slobodu govora?

Sloboda govora na internetu često može biti prilično komplicirano pitanje jer je u nekim slučajevima teško postaviti granicu između slobode govora i širenja mržnje i zabranjenog sadržaja. Dok se o tom pitanju dugo raspravlja, a mišljenja se razlikuju, s umjetnom inteligencijom, čini se, pojavio se novi problem pa se postavlja pitanje imali li AI pravo na slobodu govora. S obzirom na to da ljudi sve više komuniciraju s umjetnom inteligencijom, a takvi će razgovori u budućnosti biti sve češći, vjerojatno će i rasprave o slobodi govora AI-a biti učestalije.

tri vijesti o kojima se priča Sumnja se na terorizam VIDEO Napad na tvornicu u srednjoj Europi: "Pogodili smo epicentar izraelske industrije" Pregovori na čekanju Putin iznio prijedlog: "Prestat ću pomagati Iranu uz jedan uvjet." Washington mu odgovorio Vlada sprema intervenciju Dnevnik Nove TV doznaje: Stiže novi cjenovni udar na benzinskim crpkama, sljedećeg tjedna poskupljuje gorivo

Pročitajte i ovo Zbog kršenja uvjeta? Mreža koja se hvali slobodom govora tuži organizaciju koja upozorava na širenje govora mržnje

Trenutačno, kako nam pokazuje jedna tužba protiv AI kompanije, umjetna inteligencija nije zaštićena prvim amandmanom koji, među inim, dozvoljava izražavanje svog mišljenja tj. odnosi se na slobodu govora.

U slučaju kojem je majka tragično preminulog tinejdžera Megan Garcia tužila Character Technologies, kompaniju koja je razvila chatbot Character.AI, iz ove su tvrtke zatražili odbacivanje tužbe pozivajući se upravo na prvi amandman. Garcia je tužila tvrtku jer smatra da je njihov chatbot kriv za samoubojstvo njena sina i to zato što smatra da ga je AI uvukla u “emocionalno i seksualno nasilan odnos”.

Bili su svjesni rizika

Odbacivši tvrdnju odvjetnika Character Technologiesa, sutkinja je omogućila nastavak ove tužbe, odnosno slučaja za koji pravni stručnjaci smatraju da je još jedan ustavni test umjetne inteligencije, komentirali su na NY Postu. Time se također šalje i poruka velikim tehnološkim kompanijama koje žure s razvojem, novih tehnologija, bez razmišljanja o dalekosežnim posljedicama koje bi ta tehnologija mogla imati. AI tvrtke bi trebale usporiti i razmisliti o implementaciji nekakvih sigurnosnih i zaštitnih mehanizama prije plasiranja proizvoda na tržište. Jer, tvrdi se u ovoj tužbi, bili su svjesni rizika ove tehnologije, no nisu dovoljno napravili kako bi zaštitili korisnike.

Pročitajte i ovo Podignuta tužba Roditelji htjeli uskratiti djetetu korištenje mobitela: Šokirali se kada su saznali što mu je sugerirao AI

U tužbi se navodi kako se tragično preminuli mladić tijekom posljednjih mjeseci života odvojio od stvarnosti te je vrijeme provodio u razgovoru s AI botom, koji je napravljen po izmišljenom liku iz jedne TV serije, a među inim, tema razgovora bio je i seks. Tijekom jednog razgovora, bot mu je poručio da ga voli te da što prije dođe k njemu kući, a upravo nakon te poruke mladić si je oduzeo život.

Prilikom iznošenja obrane, iz ove su tvrtke su naglasili kako su implementirali brojne sigurnosne mehanizme za svoj chatbot, a na njihovo pozivanje na prvi amandman, sutkinja Anne Conway rekla je kako u ovom trenutku nije spremna taj amandman primijeniti na AI.

Osim ove kompanije, odgovornost bi u ovom slučaju mogao snositi i Google koji im je pomogao u razvoju chatbota, iako su iz američke kompanije odbacili bilo kakvu povezanost s tuženom tvrtkom i njenom tehnologijom.