Pada razina planktona u svijetu: Znanstvenici objasnili zašto

Količina planktona, mikroskopskih algi koje čine temelj morskog hranidbenog lanca, globalno se smanjila u posljednja dva desetljeća, prema novoj studiji objavljenoj u petak u znanstvenom časopisu Science Advances.

tri vijesti o kojima se priča DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom Rat na Bliskom istoku VIDEO Izraelci tvrde da su pogodili tajni nuklearni kompleks, Iran uzvraća udare. Trump zaprijetio Španjolskoj F-35I Ovaj borbeni zrakoplov ključ je izraelske zračne nadmoći nad Iranom i s razlogom nosi naziv - "Moćni"

Znanstvenici predvođeni Hongweijem Fangom sa Sveučilišta Tsinghua u Pekingu otkrili su da je, iako su neke morske regije zabilježile lokalni porast između 2001. i 2023., ukupni globalni trend bio silazni zbog porasta temperature oceana.

Plankton, koji uključuje zelene alge, igra ključnu ulogu u morima, kruženju ugljika u oceanima i Zemljinoj klimi, napominju autori studije.

Studija je kombinirala satelitske podatke, mjerenja u oceanima i umjetnu inteligenciju kako bi se stvorio dnevni model visoke rezolucije mase planktona između 45 stupnjeva sjeverne i južne geografske širine - otprilike od južne Francuske do južne Tasmanije.

Sredozemno more isključeno je iz studije.

Najgore u blizini obala

Znanstvenici su mjerili koncentracije klorofila A, pigmenta ključnog za fotosintezu, i otkrili da globalni prosjeci padaju za oko 0,00035 miligrama po prostornom metru svake godine.

U obalnim područjima, posebno ušćima rijeka, pad je bio više nego dvostruko veći, na razini 0,00073 miligrama.

Učestalost cvjetanja algi, pala je za gotovo 1,8%.

Postojale su regionalne iznimke, uključujući češće cvjetanje u blizini Kanarskih otoka i duž dijelova Brazila i sjeveroistočne Australije.

Tim je te poraste povezao uglavnom s ljudskim aktivnostima poput krčenja šuma i šumskih požara u Amazoni što potiče odlijevanje hranjivih tvari u ocean.

Zagrijavanje mora potiče pad

Studija pripisuje globalni pad prvenstveno porastu temperature površine mora uzrokovanom klimatskim promjenama.

Toplije površinske vode intenziviraju raslojavanje oceana, smanjujući uzlazni tok dubljih voda bogatih hranjivim tvarima i ograničavajući rast planktona.

Znanstveni zaključci podudaraju se s ranijim istraživanjima koja sugeriraju da bi se populacije Prochlorococcusa - najbrojnije vrste planktona - mogle prepoloviti u tropskim oceanima do 2100. godine ako emisije stakleničkih plinova ostanu visoke.

Mikrob opstaje do oko 28 Celzijevih stupnjeva, a njegova stopa razmnožavanja naglo pada na višim temperaturama, izvijestili su François Ribalet i kolege sa Sveučilišta u Washingtonu u rujnu u časopisu Nature Microbiology.