Neptun, plavi plinoviti div Sunčeva sustava, doživio je dramatičnu transformaciju, pri čemu su njegovi karakteristični bijeli oblaci gotovo u potpunosti nestali. Unatoč velikoj udaljenosti Neptuna od sunca, znanstvenici su pronašli intrigantne veze između oblaka tog planeta i 11-godišnjih ciklusa Sunčeve aktivnosti.
Pročitajte i ovo
Erandi Chavez i tim s kalifornijskog sveučilišta Berkeley pomno su proučavali aktivnost Neptunovih oblaka između 1994. i 2022. godine. Koristeći slike sa zemaljskih zvjezdarnica i svemirskog teleskopa Hubble, primijetili su cikličku fluktuaciju u pokrivenosti oblacima. Godine 2002. i 2015. bila je povećana naoblaka, a 2007. i 2020. Neptun je izgledao iznimno vedro. Njihov rad objavljen je u časopisu Icarus.
Treba napomenuti da je 2020. godinu obilježio neviđeni pad naoblake, zbog čega je Neptun bio iznenađujuće taman i bez uobičajenih reflektirajućih bijelih oblaka. Chavez je primijetio da čak i najnovije slike iz lipnja ove godine još uvijek pokazuju manjak aktivnosti oblaka. Ta nedavna epizoda bila je nevjerojatno značajnija i dugotrajnija u usporedbi s prethodnim slučajevima smanjene naoblake.
2019. kao prijelomna godina
Neočekivani brzi pomak dogodio se 2019. godine, tijekom kojeg su oblaci vidljivo nestali u roku od nekoliko mjeseci. Imke de Pater, još jedna članica Chavezova tima, izrazila je zaprepaštenje brzim nestankom oblaka.
Iznenadilo me koliko su brzo oblaci nestali na Neptunu. U biti smo vidjeli pad aktivnosti oblaka u roku od svega nekoliko mjeseci, rekla je.
Nevjerojatno, ali čini se da je uzorak oblaka usklađen s 11-godišnjim ciklusom aktivnosti Sunca, iako s dvogodišnjim zaostatkom. Kada je Sunce najaktivnije, Neptun doživljava pojačano stvaranje oblaka, dok smanjena solarna aktivnost odgovara raspršivanju oblaka na planetu.
Obrazloženje iza tog fenomena povezano je s utjecajem Sunca na Neptunovu atmosferu. Sunčeva svjetlost koja dopire do Neptuna mogla bi katalizirati kemijske reakcije koje bi dovele do stvaranja metana i drugih kemijskih oblaka. Dvogodišnje kašnjenje pripisuje se vremenu koje je potrebno za te kemijske reakcije. Intrigantno je da je ova korelacija neočekivana zbog Neptunove udaljene lokacije jer taj planet prima samo oko 1 posto Sunčeve svjetlosti koje prima Zemlja.
Pročitajte i ovo
Međutim, vezu tek treba utvrditi. Dok je uloga Sunčeve svjetlosti u formiranju oblaka vjerojatna, ona također može potamniti postojeće oblake i izmaglice, što tu uzročno-posljedičnu vezu čini složenijom.
Neptunove povremene masivne oluje, koje nastaju duboko u njegovoj atmosferi i izlaze na površinu, dodatno kompliciraju stvari. Razotkrivanje tih zamršenosti njegovih slojeva oblaka i dalje je stalni pothvat za znanstvenike, koji nastavljaju pomno pratiti Neptun u potrazi za dubljim razumijevanjem tog planeta.
Izvor: New Scientist
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno"
-
DRAMA U KUVAJTUVIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
