Ruđerovci s partnerima predložili novi pristup u povećanju učinkovitosti ekoloških istraživanja

 Kako povećati učinkovitost, kvalitetu i utjecaj znanstvenih istraživanja? Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) u suradnji s kolegama sa Sveučilišta Bond i Sveučilišta New South Wales pokazali su da je registracija istraživačkih planova prije početka samog istraživanja bitan faktor koji povećava transparentnost i pouzdanost istraživanja. Nažalost, registracija je u većini znanstvenih grana rijetka.

tri vijesti o kojima se priča 15 Obavljen očevid DORH utvrdio gdje je počeo katastrofalni požar kod Omiša, otkriveni i drugi detalji Ujutro natapanje iz zraka Vatra iznad Omiša vidi se s Brača, evo što kažu iz vatrogasne zajednice U tijeku je očevid Prometna nesreća u Zagrebu: Stigla policija i hitna

U novom radu, koji je objavljen u znanstvenom časopisu Nature Ecology & Evolution, istraživački tim opisao je kako promovirati i realizirati ovu bitnu praksu.

Što je točno registracija? Za učinkovita znanstvena istraživanja ključno je napraviti, a kasnije i provesti, rigorozan plan istraživanja. Takav plan jasno definira hipoteze, pitanja i ciljeve, te načine prikupljanja i obrade podataka, čime smanjuje pristranost te osigurava statističku valjanost i znanstvenu vrijednost rezultata. Takav plan će idealno biti pregledan od strane nekoliko drugih eksperata, i po potrebi revidiran, čime se istraživanje poboljšava, optimizira se korištenje resursa, te omogućuje procjena izvedivost i etičnosti istraživanja.

Dijeljenjem plana istraživanja istraživači mogu dobiti vrijedne povratne informacije i osigurati da su njihova istraživanja dizajnirana robusno i etično. Stoga, ne čudi da je kod kliničkih istraživanja registracija uvjet financiranja. No, to nije tako u mnogim granama znanosti.

Prva autorica na radu, Marija Purgar, doktorandica u Laboratoriju za informatiku i modeliranje okoliša na IRB-u, objašnjava: Registracija nam omogućuje da rano uočimo potencijalne probleme u dizajnu studija, čime naše istraživanje postaje pouzdanije i učinkovitije u odgovoru na hitne okolišne izazove.

Naime, kada znanstvenici registriraju svoje planove, drugi istraživači ih mogu pregledati i predložiti poboljšanja prije skupljanja i analize podataka. Ovaj proces pomaže u ranom otkrivanju potencijalnih problema, čineći istraživanje pouzdanijim. Štoviše, pridržavanjem jasnog, javno podijeljenog plana, istraživači mogu izbjeći ponavljanje nekih već izvedenih istraživanja ili mogu izbjeći neke uobičajene pogreške, tako štedeći vrijeme i resurse te maksimizirajući učinak istraživanja.

Bolja kvaliteta istraživanja s manje pogrešaka i izgubljenih podataka dovodi do bržih, točnijih i preciznijih rezultata, korisnih u rješavanju stvarnih problema, bilo da se radi o poboljšanju zdravstva, zaštiti okoliša ili politikama. Oslanjajući se na uspješne prakse registracije istraživanja koje se primjenjuju u području medicine, autori ove studije zagovaraju koordinirani napor za integraciju metode registracije i u ekološka istraživanja.

Trenutno se procjenjuje da 82 – 89% ekoloških istraživanja i 85% medicinskih istraživanja ima ograničenu ili nikakvu vrijednost za krajnje korisnike zbog raznih neučinkovitosti. Studija tvrdi, a bazirano na saznanjima iz medicine i psihologije, da registracija i registrirani izvještaji mogu značajno poboljšati kvalitetu i utjecaj ekoloških istraživanja.

Međutim, uspostavljanje registracije kao uobičajene prakse neće se dogoditi preko noći. Istraživački tim, stoga, poziva agencije za financiranje istraživanja, izdavače i istraživačke institucije da aktivno podrže i potaknu znanstvenike na registraciju njihovih istraživanja.
Kako bi to olakšali, u radu su opisali ključne korake za dizajniranje učinkovitog sustava registracije prilagođenog ekologiji i naglasili potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi još bolje razumjeli i prevladali prepreke registraciji u ovom polju.

Istraživači također predlažu kratkoročne i dugoročne akcije za promicanje registracije. To uključuje edukaciju istraživača o prednostima registracije i razvoj jednostavnih sustava registracije. Osim toga, naglašavaju važnost podržavanja drugih praksi otvorene znanosti kako bi se dodatno poboljšala kvaliteta istraživanja.

Zašto su rezultati ovog istraživanja važni za društvo i javnost?

Ovakvim pristupom osiguravamo da se sredstva uložena u financiranje istraživanja maksimalno iskoriste. Dodatno, kvaliteta ekoloških istraživanja izravno utječe na to koliko dobro možemo odgovoriti na hitna okolišna pitanja. Poboljšanjem pouzdanosti i utjecaja istraživanja, možemo razviti bolje strategije za zaštitu našeg planeta, poboljšanje javnog zdravlja i stvaranje održivih rješenja za buduće generacije, ističe dr. sc. Antica Čulina, glavna autorica na radu.