Počelo je arheološko istraživanje kad nekadašnje kule Lešnjak i deponiranih ostataka srednjovjekovnog zida Rijeke, uz Klobučarićev trg, a cilj je izrada konzervacijskog elaborata koji bi, među ostalim, trebao utvrditi može li se zid vratiti na izvornu lokaciju.
Istraživanje provodi Odjel za kopnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji je izabran temeljem postupka javne nabave, a ono obuhvaća probno arheološko sondiranje, prikupljanje i dokumentiranje pokretnih arheoloških nalaza, konzervatorsko-restauratorske radove na pokretnim nalazima te njihovu radiokarbonsku analizu, doznaje se od Grada Rijeke.
Pročitajte i ovo
Izradit će se nacrtna dokumentacija, analizirat će se postojeći ulomci zida te tako utvrditi može li se zid vratiti na izvorno mjesto ili je bolje rješenje predstavljanje na drugoj lokaciji. Elaborat će uključivati i pregled pregled postojećeg stanja, pregled povijesnog razvoja prostora s posebnim osvrtom na gradski bedem i kulu Lešnjak, analizu i valorizaciju urbanističkih obilježja prostora te pregled povijesti izvedenih konzervatorskih radova, navodi gradska uprava.
Arheološko istraživanje obavlja se temeljem odluke Konzervatorskog odjela u Rijeci iz 2021. godine.
Srednjovjekovni gradski zid zaštićeno je kulturno dobro. Do 2004. godine nalazio se na sredini Klobučarićeva trga, a tada je uklonjen zbog gradnje podzemne garaže. Izrezan je na šest sekcija po četiri metra duljine i tri metra visine. Širina zida je 60 do 80 centimetara, a masa svakog segmenta je 25 do 30 tona. Dijelovi zida obloženi su metalnom konstrukcijom i odloženi do ostataka nekadašnje kule Lešnjak, uz Klobučarićev trg, gdje se nalaze i danas, od javnosti zaklonjeni metalnom ogradom.
Povjesničari umjetnosti: Zid je odavno trebalo vratiti na izvorno mjesto
Predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Rijeke Berislav Valušek za Hinu ističe da se ovaj zid trebao odavno vratiti na svoje izvorno mjesto.
To je dio identiteta Rijeke, jer bez srednjovjekovlja nema grada, a zid čini grad tako da ga izdvaja od okoline, rekao je.
Ustvrdio je da je neprihvatljivo ne vraćati zid tolike godine, a da su za to odgovorni svi gradonačelnici u razdoblju od kad je zid uklonjen. Valušek smatra da nema smisla tražiti alternativnu lokaciju za smještaj zida, jer on treba biti na izvornoj lokaciji.
Pročitajte i ovo
Srednjovjekovni zid preostali je dio gradskih bedema koji su prvotno opasivali starorimsko naselje Tarsaticu, koja se nalazila na području današnjeg Starog grada u središtu Rijeke. Tijekom stoljeća su se dograđivali, a u 18. stoljeću su zbog širenja gradskog područja sve više predstavljali zapreku, pa je car Josip II. 1780. godine dopustio da se gradski bedemi ruše.
Nasreću, kako piše ugledna riječka povjesničarka umjetnosti Radmila Matejčić, u tom naletu ostaju nedirnuti Kaštel, sjeverni bedemi, odnosno potez bedema od kule Lešnjak do kule kod Gornjih vrata. Dio tog bedema je ograđivao samostan benediktinki, pa je ostao sačuvan do 20. stoljeća.
Kako navodi Matejčić, malo je nedostajalo da se taj zid ukloni 1952. godine kao dio ruševina nastalih bombardiranjem Rijeke u Drugom svjetskom ratu. No, novinar Branko Rupnik reagirao je u tadašnjem Riječkom listu, pa je slijedilo argumentirano obrazloženje vrijednosti tog fragmenta riječke povijesti čuvenog Branka Fučića.
Nastavlja se i sanacija Rimskog luka na ulazu u Tarsatički principij
Grad Rijeka izvijestio je i o nastavku sanacije Rimskog luka na ulazu u Tarsatički principij u Starom gradu.
Restauratorski radovi na Rimskom luku počeli su 2019. godine novcem osiguranim iz programa Ministarstva kulture i medija. Trebali su biti dovršeni do lipnja 2021. godine. No, zbog preraspodjele financijskih sredstava i raspoloživog radnog vremena djelatnika Hrvatskog restauratorskog zavoda nakon dva potresa 2020. godine u Zagrebu i Petrinji i okolici, u dogovoru s nadležnim Konzervatorskim odjelom daljnji radovi su se privremeno zaustavili. Nastavljeni su u svibnju ove godine i trajat će do studenoga ove godine, doznaje se iz Grada Rijeke.
Na početku restauratorskih radova postavljena je radna skela prekrivena platnom s otiskom slike luka. Dosad je očišćena struktura luka vodom pod kontroliranim tlakom, obavljeno mehaničko čišćenje i čišćenje kemijskim sredstvima, lasersko čišćenje kamena te uklanjanje teško oštećene cementne obloge na vrhu luka i izrada nove obloge u masi umjetnog kamena.
Ove godine planira se izrada projektne dokumentacije i početak izvođenja radova statičke stabilizacije luka. Usporedno se nastavlja konsolidacija kamena, čišćenje štetnih bioloških, anorganskih nakupina i cementnih mortova, kao i injektiranje i natapanje kamene plastike kemijskim sredstvima te izrada rekonstrukcija nedostajućih formi.
Rimski luk ili vrata najstariji su arhitekturni spomenik u Rijeci. Nalazio se s južne strane antičkog Principija, vojnog zapovjedništva koje je upravljalo južnim dijelom obrambenog sustava Claustra Alpia Iuliarum ili alpske klauzure. Taj sustav bedema, kula i utvrda protezao se od tadašnje Tarsatice, preko njenog planinskog zaleđa, do današnje sjeverozapadne Slovenije. Od 3. Do 5. stoljeća je štitio središte Rimskog carstva kao zadnja crta obrane.
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Sukob na Bliskom istoku se širi, novi su udari sve žešći: "Dolaze još teže noći..."
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
NEVJEROJATNOSlavni nogometaš Irana ide u rat protiv Amerike? Još jučer igrao, a sad spreman za pušku
