Znanstvenici su razvili ljudske embrije iz jajnih stanica koje sadrže DNK uzetu iz odraslih stanica ljudske kože. Riječ je o postignuću koje je prethodno ostvareno samo kod miševa. Spomenuta metoda mogla bi jednoga dana omogućiti istospolnim parovima ili ženama s problemima plodnosti da dobiju djecu biološki povezanu s oba roditelja.
Tradicionalno kloniranje zamjenjuje jezgru jajne stanice jezgrama tjelesne stanice. No, kako za New Scientist objašnjava Shoukhrat Mitalipov s američkog Sveučilišta za zdravlje i znanost Oregon, puno parova želi djecu s mješavinom svojih gena, što zahtijeva spermij i jajnu stanicu.
Jajašca i spermiji su haploidni, noseći samo jedan set kromosoma. Reprodukcija prirodnog polovljenja kromosoma u stanicama kože stoga predstavlja veliki izazov. Tijekom prenatalnog razvoja formiraju se stanice koje će kasnije postati jajne stanice kod djevojčica u pubertetu, a u njima se kromosomi s 46 dijele i miješaju kako bi nastalo 23 kromosoma.
Laboratorijski eksperimenti s ljudskim jajima
Mitalipov je pokušao oponašati taj proces koristeći kemijske signale u zrelim ljudskim jajašcima. Stotine jajnih stanica doniranih od zdravih žena imale su uklonjene jezgre koje su zamijenjene jezgrama fibroblasta iz zdrave volonterke. Promatranja mikroskopom pokazala su kromosome raspoređene na vretenima, što je dio pripreme jaja za oplodnju. Nakon toga, neka od jaja oplođena su donor spermijima, slično postupcima koji koriste mitohondrijsku DNK treće osobe kako bi se smanjio rizik od određenih nasljednih genetskih bolesti.
Prvi pokušaji zapinjali su tijekom razdvajanja kromosoma. Znanstvenici su potom primijenili električne impulse i lijek kako bi aktivirali jaja, oponašajući prirodni signal oplodnje. Tijekom serije testova jaja su uspješno prepolovila kromosome. Na kraju eksperimenta, 9 posto oplodjenih jaja postalo je blastocistama, odnosno strukturama koje se normalno razvijaju pet do šest dana nakon oplodnje. Njihov transfer ili dugotrajno održavanje nije provedeno. Istraživanje vezano za to objavljeno je časopisu Nature Communications.
Mišljenja stručnjaka
Neovisni japanski stručnjak Mitinori Saitou sa Sveučilišta Kyoto za New Scientist je rakao da se mješavina gena koja je činila preostale kromosome pokazala posebno sklonom greškama. Stvar je u tome da je ovaj pristup trenutno daleko nezreo da bi se razmatrao za kliničku primjenu, dodao je.
Katsuhiko Hayashi iz japanskog Sveučilišta Osaka, također neovisni stručnjak, opisuje metodu kao vrlo sofisticiranu i dobro organiziranu, ali previše neučinkovitu i rizičnu za neposrednu kliničku primjenu. Nova tehnologija proizaći će iz ovog postignuća, smatra on.
Mitalipov priznaje kritike neovisnih stručnjaka. Suština je u tome da smo nekako na pola puta, ali još uvijek nismo točno tamo gdje trebamo biti, zaključio je.
