Ljudi u toj regiji bili su izloženi ozbiljnom toplinskom stresu pošto je maksimalna dnevna temperatura iznosila najmanje 32 Celzijeva stupnja i to u 66 dana između lipnja i kolovoza, objavio je Copernicus u četvrtak.
VREMENSKA PROGNOZA
Pogledajte kakvo nas vrijeme očekuje i gdje stižu pljuskovi
Pripreme za katastrofu
Supertajfun Bavi približava se otočju: Očekuju se udari vjetra do 333 km/h
Poznati novi detalji
Potraga proširena na tri županije, nije isključeno ni susjedstvo: "Žalosno je što se kod nas događa"
Bio je to daleko najveći broj dana s takvim toplinskim stresom u jugoistočnoj Europi, s prosječnim brojem od 29 vrućih dana.
Rekordne temperature izmjerene su i na Fenoskandiji, poluotoku koji obuhvaća Skandinaviju, Finsku te poluotok Kolu koji pripada Rusiji, dodao je Copernicus.
Međutim, u sjeverozapadnoj Europi su prosječne temperature od lipnja do kolovoza bile blizu ili ispod prosjeka.
Pročitajte i ovo
Ljeto još uvijek nije gotovo
Toplo, toplije, pakao! Vrućine mogu biti opasne za zdravlje: Evo kako prepoznati simptome i što napraviti
Pročitajte i ovo
Kratki vodič
Kako vrućina utječe na naše tijelo i što napraviti ako se "pregrijemo"?
I Sredozemno more je zabilježilo rekord prema prvim podacima: prosječna temperatura na površini vode iznosila je 28,45 Celzijevih stupnjeva 13. kolovoza.
Ekstremne temperature u regijama poput jugoistočne Europe utječu na dobrobit Europljana jer građani u ovoj regiji doživljavaju veći toplinski stres nego prije, rekla je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja službe.
Zabilježene su i velike razlike u količini oborina između pojedinih regija u Europi. Veći dio kontinenta, posebice jugoistok, bilježi ispodprosječan broj kišnih dana.
U ostalim regijama, uključujući sjever Ujedinjenog Kraljevstva, Fenoskandiju i baltičke države, bilo je do 20 kišnih dana više od prosjeka.
Više od trećine (35 posto) europskih rijeka, osobito u jugoistočnoj Europi, imalo je vrlo nizak vodostaj. No rijeke u velikim dijelovima srednje Europe imale su iznimno visoke vodostaje za ovo doba godine.