Posljednjih šest godina opskurna dezinformacijska kampanja kojom su upravljali (nepoznati) ruski operativci, preplavila je internet lažnim pričama na sedam jezika i putem 300 platformi društvenih medija, ističe se u novoj studiji čije je rezultate objavila tvrtka Graphika, koja se bavi istraživanjem društvenih medija.
Pročitajte i ovo
Otkrivenu dezinformacijsku kampanju nazvali su "Secondary Infektion", a tvrde da je cilj te operacije bio širenje proruske propagande diljem svijeta na način da se šire lažne objave izabranih američkih dužnosnika na Twitteru te teorije urota vezane za koronavirus.
To je kolekcija informacijskih operacija na društvenim mrežama koje su provedene iz Rusije od strane središnjeg entiteta, stoji u uvodnom kratkom pojašnjenju Secondary Infektiona na stranicama Graphike.
"Ne znamo o kome je točno riječ, no..."
U studiji se tvrdi da je ta posve nepoznata skupina ruskih operativaca pokušala utjecati i na američke predsjedničke izbore 2016. godine, a upozoravaju da će isto pokušati napraviti i u vrijeme izbora u studenom ove godine.
Glavni istražitelj u Graphiki, Ben Nimmo, rekao je u intervjuu da su osoba ili odgovorne osobe iz Rusije za tu kampanju i dalje nepoznate.
Ne znamo je li to provodila ruska vlada, je li to povezano s ruskom vladom ili je to provodila skupina koja je time željela pružiti podršku ruskoj vladi. No, ukupni ton i kontekst jasno daje do znanja da je to bila operacija koja je pokušala dati potporu ruskoj vladi i narušiti kredibilitet njezinih kritičara, pojasnio je Nimmo.
Sve otkriveno u svibnju 2019.
Čitavu stvar su prvi otkrili stručnjaci za sigurnost iz Facebooka u svibnju 2019. godine te otad Facebook i druge platforme društvenih mreža rade na blokiranju kampanje.
No, ona je toliko decentralizirana da još uvijek radi iako je, otkako je otkrivena i obznanjena, rad te nepoznate skupine usporen.
Nimmo ipak ističe jednu zajedničku nit svim aktivnostima Secondary Infektiona, a ta je da njihove aktivnosti gotovo nikad nisu urodile plodom.
Nisu sve laži viralne
Istražitelji koji su radili u suradnji sa stručnjacima iz Facebooka, Twittera i drugih tehnoloških kompanija, otkrili su 2500 pojedinačnih dezinformacijskih objava koje su vezane za iste ruske aktere. Ipak, svaka lažna priča koju su plasirali brzo bi se raspršila, što upućuje na to da su djelovali više na kvantitetu nego na online utjecaj.
To je važan podsjetnik: Da, postoje dezinformacije na internetu, ali samo zato što je riječ o lažima, to ne znači da će postati i viralne, rekao je Nimmo.
Ipak postoji jedna iznimka.
Nekako, u listopadu 2019. godine hakeri su se dočepali procurjelih dokumenata o trgovini između SAD-a i Velike Britanije pa su vijesti vezane za to danima dominirale britanskim medijima.
Sve ostalo što su objavili je propalo. No to pokazuje da sve što je potrebno jest jedna stvar da prođe i da oni tako ostave velik trag, kaže Nimmo.
Plasiraj, zapali, zaboravi
Studija isto tako otkriva i taktiku kojom se nepoznata skupina ruskih operativaca koristila, a riječ je o korištenju jednokratnih profila na društvenim mrežama. Na taj način se plasira dezinformacija putem neke od društvenih platformi i nakon toga se taj račun više uopće ne koristi.
Nikad nismo vidjeli takvu konzistentnost. Za tu operaciju to znači da će im uvijek biti teško izgraditi vlastitu publiku, smatra Nimmo.
U studiji su prikazane i grafike najčešćih tematskih cjelina o kojima se širilo najviše dezinformacija, a na prva tri mjesta su Ukrajina, SAD i Poljska. Slijede ih Njemačka, Velika Britanija pa Europska unija.
Primjeri tih dezinformacija su planiranje likvidacije britanskog premijera Borisa Johnsona od strane ekstremista, ukrajinsko lobiranje da bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko dobije Nobelovu nagradu za mir, lobiranje od strane EU da istu nagradu dobije i njemačka kancelarka Angela Merkel, vijest da je Merkel alkoholičarka, vijest da vladajuća braća Kaczynski iz Poljske imaju rijedak genetički poremećaj koji ih čini mentalno nestabilnima te mnoge druge lažne priče.
Samo dio kolača?
Dok je većina pažnje medija usmjerena na rad Agencije za istraživanje interneta (IRA) koju podupire Kremlj te ruske vojno-obavještajne agencije (GRU), Nimmo naglašava da njihova studija pokazuje da je fokus usmjeren na tek samo dio kolača lažnog i iskrivljenog sadržaja koji dolazi iz Rusije.
