Starenje ne ostavlja trag samo na koži, ono postupno slabi i sposobnost mozga da se obnavlja. S godinama u mozgu nastaje sve manje novih neurona, čime se potkopava biološka osnova učenja i pamćenja. Znanstvenici su sada identificirali molekularni čimbenik koji bi mogao usporiti taj kognitivni pad.
Neuralne matične stanice, iz kojih nastaju novi neuroni, u starijoj dobi postaju sve neaktivnije. Njihova uspavanost pridonosi kognitivnom slabljenju. Jedan od glavnih uzroka leži u telomerama, zaštitnim završecima DNK-a na krajevima kromosoma, koji se skraćuju pri svakoj diobi stanice. Kako se telomeri troše, stanice gube sposobnost rasta i dijeljenja, a odumiranje stanica postaje učestalije.
Znanstvenici s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru detaljnije su ispitali taj proces, u studiji koja je objavljena u časopisu "Science Advances".
Oslabljena regeneracija neuralnih matičnih stanica dugo se povezuje s neurološkim starenjem. Nedostatna regeneracija neuralnih matičnih stanica sprječava stvaranje novih stanica potrebnih za potporu učenju i pamćenju, objašnjava kemijski biolog Derrick Sek Tong Ong sa Sveučilišta NUS, u objavi na stranicama tog sveučilišta.
Iako su istraživanja pokazala da se poremećena regeneracija neuralnih matičnih stanica može djelomično obnoviti, njezini temeljni mehanizmi i dalje su nedovoljno razjašnjeni, dodaje Ong.
Analizom ljudskih neuralnih matičnih stanica u laboratoriju i pokusima na miševima znanstvenici iz Singapura izdvojili su protein "transkripcijski faktor 1 sličan myb-u koji veže ciklin D", odnosno DMTF1. Transkripcijski čimbenici reguliraju aktivnost gena, a pokazalo se da je DMTF1 zastupljeniji u mlađim i zdravijim mozgovima. Povećanje njegove razine potaknulo je rast i diobu matičnih stanica, pokazalo je navedeno istraživanje.
Iako skraćeni telomeri smanjuju razinu DMTF1, umjetno povećanje njegove količine nije produljilo telomere, što upućuje na alternativni mehanizam. Protein aktivira dva pomoćna gena, Arid2 i Ss18, koji pokreću genske mreže odgovorne za obnovu ciklusa stvaranja neurona.
Naši rezultati upućuju na to da DMTF1 može pridonijeti umnažanju neuralnih matičnih stanica u kontekstu neurološkog starenja, objašnjava neuroznanstvenica Liang Yajing sa Sveučilišta NUS.
Istraživanje se zasad temelji na laboratorijskim pokusima i modelima na životinjama. Budući da DMTF1 utječe na diobu stanica, pretjerana aktivacija mogla bi povećati i rizik od razvoja tumora.
Razumijevanje mehanizama regeneracije neuralnih matičnih stanica pruža čvršću osnovu za proučavanje kognitivnog slabljenja povezanog sa starenjem, ističe na kraju Ong.
