Priroda se muči s apsorpcijom ugljika: "Dosad je podnosila naše zlostavljanje. Tome se sad bliži kraj"

Studija koja čeka znanstvene recenzije upozorava da bi rekordne emisije ugljika 2023. godine mogle signalizirati da prirodni sustavi apsorpcije ugljika na Zemlji zapravo posrću. Znanstvenici su otkrili da je prošlogodišnji porast atmosferskog CO2, koji se poklopio s ekstremnom vrućinom, vjerojatno oslabio sposobnost kopnenih ekosustava da apsorbiraju ugljik iz atmosfere. Povijesno gledano, ti su ekosustavi, zajedno s oceanima, apsorbirali otprilike polovicu emisija CO2 koje je stvorio čovjek, što navedeni pad čini alarmantnim.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Gori ključna naftna luka! Trump pozvao niz država u veliku akciju: "Šaljemo ratne brodove u Hormuz" REAKCIJA PREMIJERA Plenković odgovorio Vučiću i poslao poruku Srbiji: "Da Hrvatska ima neke zadnje namjere..." SUMNJIVE AKTIVNOSTI Uzbuna u Beču: "Pogledajte što imaju na krovu, usmjeravaju ih na različite ciljeve"

Johan Rockström, ravnatelj Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu u SAD-u, naglasio je ozbiljnost situacije na Tjednu klime u New Yorku. Priroda je do sada bila uravnotežavala naše zlostavljanje. Tome se sad bliži kraj, rekao je Rockström, a prenosi The Guardian.

Objašnjenja koja su nedostajala

Klimatski modeli nisu objasnili takav kolaps u prirodnoj apsorpciji ugljika, potencijalno objašnjavajući zašto se globalno zagrijavanje ubrzava iznad predviđanja. Prethodne pretpostavke ukazivale su na pogrešne proračune ili promjene u propisima o brodarstvu koje su promijenile aerosole koji reflektiraju toplinu.

Preliminarni rezultati ekologa Piyu Kea s kineskog Sveučilišta Tsinghua ukazuju na privremeni zastoj u apsorpciji ugljika putem kopnenih ekosustava u 2023. godini. Dok su se emisije CO2 povećale za samo 0,6 posto, rast atmosferskog CO2 iznad havajske postaje Mauna Loa porastao je za 86 posto u usporedbi s 2022. godinom. To implicira slabljenje apsorpcije kopna i oceana bez presedana, ističu autori studije, postavljajući pitanje gdje i zašto je došlo do ovog pada.

Bez učinkovitog tehnološkog odgovora na problem

Amazonska prašuma doživjela je najveći pad u apsorpciji ugljika, potaknut sušom i šumskim požarima. Keov tim upozorio je da bi oporavak mogao trajati desetljećima. Šume spaljene u Kanadi neće u potpunosti obnoviti svoju apsorpciju ugljika u narednim desetljećima, s obzirom da je potrebno oko 100 godina da to drveće obnovi svoju početnu biomasu, upozoravaju autori navedene studije koja je trenutno dostupna na repozitoriju arXiv.

Unatoč naporima da se poveća prirodna apsorpcija ugljika, tehnologija još nije pružila učinkovito rješenje za to. Meteorolog sa Sveučilišta Exeter koji nije sudjelovao u istraživanju, Pierre Friedlingstein, naglasio je još jednom i potrebu za smanjenjem emisija fosilnih goriva. Stvarno, stvarno se moramo pozabaviti velikim problemom - emisijama fosilnih goriva u svim sektorima, poručio je.

Izvor: Science Alert