Podatkovni centri ispustit će do kraja desetljeća 2,5 mlrd tona štetnih plinova

Tehnološki divovi poput Googlea, Microsofta, Mete i Amazona ubrzano ulažu velike iznose u podatkovne centre koji 'gutaju' puno struje za usluge bazirane na umjetnoj inteligenciji.

tri vijesti o kojima se priča "Zašto su to prešutjeli?" Odvjetnica o smrti mladog motociklista: "Neka objave cijelu snimku" rekodno nizak vodostaj VIDEO Seljani u koritu Dunava ugledali neobične ostatke, odmah su pozvani stručnjaci velika tragedija FOTO/VIDEO Teška prometna nesreća na A1, motorist podlegao ozljedama: Ulaz na Lučkom satima bio zatvoren

Do 2030. godine podatkovni centri ispustit će u Zemljinu atmosferu oko 2,5 milijardi metričkih tona štetnih plinova, što odgovara gotovo 40 posto ukupne emisije SAD-a, pokazalo je istraživanje američke banke.

Kompanije su obećale smanjiti emisiju do kraja desetljeća, ali izvješće Morgan Stanleya signalizira značajne "izazove" u postizanju zacrtanih ciljeva.

Banka je u prethodnim istraživanjima izračunala da će uzlet umjetne inteligencije potaknuti 70-postotno povećanje potražnje za energijom do 2027., uglavnom zbog gradnje podatkovnih centara.

Pročitajte i ovo Finci povećali kapacitete vjetroelektrana Google ulaže milijardu eura u finski podatkovni centar

Pročitajte i ovo Veliki potrošači Stručnjaci upozoravaju: Umjetna inteligencija mogla bi dovesti do energetske krize

Podmirivanje te potražnje zahtijevat će značajna ulaganja u novu infrastrukturu za proizvodnju i prijenos struje, naglašavaju u Morgan Stanleyu.

Do 2027. generativna umjetna inteligencija izjednačit će se u potrošnji struje sa zemljama poput Španjolske, napominju.

Lokalna uprava strahuje pak da kompanije neće ispuniti obećanja o dekarbonizaciji i minimalnom oslanjanju na mreže pa je, primjerice, vijeće irske općine South Dublin blokiralo plan Googlea da u blizini Dublina izgradi podatkovni centar na površini od 72.400 kvadratnih metara budući da nije precizirao koliko će struje trošiti.

Iako će širenje mreža podatkovnih centara neizbježno rezultirati ispuštanjem većih količina štetnih plinova, predstavlja istodobno i priliku za pojačana ulaganja u čistu energiju, energetski efikasnu opremu i održive materijale, napominju bančini stručnjaci.

To stvara veliko tržište rješenja za dekarbonizaciju, tumače.

Kompanije će tako ulagati u tehnologije dekarbonizacije, poput hvatanja, upotrebe i pohrane (CCUS) ugljika i uklanjanja ugljičnog dioksida, predviđaju u Morgan Stanleyu.