Neizbježno je da će 2023. godina postati najtoplija godina koju su ljudi ikada zabilježili, potencijalno u posljednjih najmanje 125.000 godina.
Globalni prosjeci rušili su rekorde, s određenim razdobljima koja su prelazila kritični prag od 1,5 °C. Alarmantni signali, uključujući ubrzani gubitak antarktičkog morskog leda, nagovještavaju putanju na kojoj bi neki dijelovi svijeta mogli ući u opasno područje.
Pročitajte i ovo
25 potencijalnih prijelomnih točaka
Nedavno Globalno izvješće o prijelomnim točkama, čiji su koautori James Dyke, izvanredni profesor znanosti o sustavu Zemlje sa Sveučilište u Exeteru, i David Armstrong McKay, istraživač otpornosti sustava Zemlje sa Sveučilišta u Stockholmu, i koje je podržalo 200 znanstvenika, bavi se prijelomnim točkama Zemljina sustava. Osim izravnih rizika povezanih s klimom, izvješće naglašava negativne posljedice za prirodu i čovječanstvo te poziva na globalnu akciju kako bi se spriječile nepovratne promjene.
Pregledavajući znanstvene dokaze i projekcije modela, izvješće koje su u analizi za The Conversation predstavili Dyke i McKay identificira 25 potencijalnih prijelomnih točaka. Šest tih točaka nalazi se u regijama okovanim ledom, uključujući opasna urušavanja ledene ploče na Grenlandu i Antarktici. Njih 16 je u biosferi i utječu na ekosustave poput Amazone i borealnih šuma. Četiri prijelomne točke vrebaju oceansku i atmosfersku cirkulaciju te riskiraju kolaps u sjevernom Atlantiku i Južnom oceanu.
Pročitajte i ovo
Ljudske aktivnosti opasno guraju neke prijelomne točke, s toplovodnim koraljnim grebenima koji su već u opasnosti zbog trenutačnog globalnog zatopljenja od 1,2 °C. Iznad 1,5 °C posljedice rastu, što prijeti vitalnim sustavima poput grenlandskog i zapadnog antarktičkog ledenog pokrivača i sjevernoatlantske cirkulacije. Ekonomske procjene često zanemaruju te rizike i to je opasan propust, ističu Dyke i McKay.
Rizici veliki, posljedice duboke
Posljedice probijanja prijelomnih točaka su duboke. Propast dijelova Amazone, na primjer, doveo bi do ogromnih gubitaka vrsta zbog oslobađanja milijardi tona ugljika u atmosferu. Ekonomske posljedice, koje dosežu bilijune dolara i izlažu milijune ekstremnoj vrućini, naglašavaju hitnost rješavanja situcije u kojoj se trenutačno nalazimo.
Pročitajte i ovo
Izvješće, koje je objavljeno tijekom klimatskog samita COP28 u Dubaiju, naglašava klimatske promjene kao okosnicu u većini prijelomnih točaka. Hitno smanjenje emisija stakleničkih plinova ključno je, ali jednako je važno i rješavanje pitanja gubitka staništa i onečišćenja uz zagovaranje ekološke obnove. Izvješće preporučuje promjenu paradigme u upravljanju, poziva međunarodna tijela poput UN-a da uključe prijelomne točke u rasprave o klimi. Ako se to ne učini, Dyke i McKay upozoravaju na rizik od kaskadnog učinka i domino-efekta s dalekosežnim posljedicama.
Oštro upozorenje
Izvješće o globalnim prijelomnim točkama u biti izdaje oštro upozorenje – prepoznavanje i rješavanje tih prijelomnih točaka nije samo okolišni imperativ već i nužnost za zaštitu društava od financijske nestabilnosti, raseljavanja, sukoba i autoritarnih promjena koje bi mogle izbaciti tranzicije održivosti. Poziva na temeljitu ponovnu procjenu našeg razumijevanja opasnih klimatskih promjena te potiče brzu i odlučnu akciju na globalnoj razini.
Izvor: The Conversation
-
IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA!Može se dobiti i 720 eura. Evo tko ima pravo na dodatak i kako se prijaviti
-
Ostala bez svegaHoror-prijevara u Hrvatskoj: Žena izgubila čak 300.000 eura, ovo nikada nemojte napraviti
-
Životno svjedočanstvoSkoro dva desetljeća radio je kao poštar, a onda je u 40. godini odlučio otići za svećenika
