Akt o digitalnim uslugama (DSA) iznimno je važan skup pravila za sigurnije i pravednije internetsko okruženje za što je potreban i dijalog medija s velikim platformama, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji “Europa i Hrvatska u digitalno doba: sloboda govora i odgovornost medija”
Nacionalna koordinatorica projekta ''Novinari su važni'' Vijeća Europe i članica Vijeća za elektroničke medije (VEM) Jasna Vaniček-Fila ocijenila je kako su digitalne platforme u posljednjih nekoliko godina znatno promijenile medijsko okruženje koje je, kako ističe, sada gotovo neprepoznatljivo.
Moramo dovesti u korelaciju velike digitalne platforme i medije. Osim DSA, postoji i Europski akt o slobodi medija (EMFA) koji obvezuje velike digitalne platforme da u slučaju uklanjanja nekog sadržaja to i komuniciraju s medijima. Svima nam je bitno da dezinformacija ne bude, da ako neka velika digitalna platforma odluči ukloniti neki sadržaj, da o tome komunicira s medijima, kazala je Vaniček-Fila.
Pomoćnik ravnatelja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Domagoj Maričić kazao je kako je cilj skupa upoznati predstavnike medija čemu Akt o digitalnim uslugama služi i na koji način je relevantan za rad medija te što se zapravo u njegovoj primjeni može očekivati.
DSA je dugoočekivani propis, a prije njega regulacija sadržaja na internetu zapravo nije postojala. Akt o digitalnim uslugama nastoji oživotvoriti načelo - ono što je zabranjeno 'offline', treba biti zabranjeno i 'online'. Govor mržnje i dezinformacije su, pritom, samo jedan od aspekata Akta o digitalnim uslugama koji pokriva i puno širi dijapazon nezakonitosti - od dječje pornografije do povrede intelektualnog vlasništva, kazao je Maričić.
Postoji više načina uklanjanja nezakonitog sadržaja na internetu
Pojasnio je da postoji više načina uklanjanja nezakonitog sadržaja na internetu.
Prvi je kada internetska platforma to radi samoinicijativno na temelju svojih algoritama i mjera koje je poduzela na temelju procjene sistemskih rizika te je sama “prepoznala” i uklonila nezakoniti sadržaj. Drugi način “čišćenja” interneta je putem naloga nadležnih hrvatskih institucija među kojima su DORH, MUP, Državni inspektorat, Carinska uprava, Ministarstvo zdravstva i, naročito u slučaju govora mržnje, - Agencija za elektroničke medije. Nezakoniti sadržaj može biti uklonjen i na temelju zahtjeva korisnika, ali i preko pouzdanih prijavitelja kojima se treba dodijeliti status, ali tek na temelju njihove prijave HAKOM-u i nakon usvajanja odgovarajućeg Pravilnika.
Naglasio je i kako HAKOM, kao nacionalni koordinator za digitalne usluge u provođenju EU Akta o digitalnim uslugama, ne kontrolira sadržaj medijskih objava nego koordinira rad nadležnih institucija.
Bilo je raznih postupanja, ali nisu izrečene nikakve sankcije. Najviše pritužbi dobili smo na velike internetske platforme za koje nismo nadležni nego je nadležna Europska komisija, kazao je Maričić.
EK protiv velikih platformi ima čak 15 formalnih postupaka u tijeku
S druge strane, Milana Brkić, savjetnica za Uredbu o digitalnim uslugama u Europskoj komisiji (EK) naglasila je kako EK protiv velikih internetskih platformi ima čak 15 formalnih postupaka u tijeku i uz više od 150 zahtjeva za dostavu informacija (RFI).
Istaknula je i kako je izrečena novčana kazna X-u od 120 milijuna eura te su korisnici u EU osporili više od 16 milijuna uklanjanja sadržaja na platformama Meta i TikTok.
Gotovo 35 posto uklanjanja je bilo poništeno te je sadržaj vraćen, kazala je Brkić.
S druge strane, na probleme hrvatskih medija u suradnji s velikim internetskim platformama ukazao je i izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI) Ozren Kronja.
Od ukupno 340 milijuna eura prihoda od oglašavanja na digitalnim kanalima u Hrvatskoj, čak 240 milijuna odlazi Meti i Googleu. Hrvatski izdavači od oglasnog kolača primaju samo 100 milijuna eura, kazao je Kronja. Naglasio je i da su ključne obveze velikih internetskih platformi veća transparentnost njihovih algoritama, transparentniji izvještaji o moderiranju sadržaja te povećanje njihovih učinaka na slobodu i pluralizam medija, ali i na suzbijanje širenja nezakonitog sadržaja.
U diskusiji i panel raspravi u organizaciji Europske komisije, Agencije za elektroničke medije i HAKOM-a sudjelovali su i Andrea Čović Vidović iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Lidija Antonić iz HAKOM-a, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Ivan Glavić i glavna tajnica HND-a Melisa Skender.
