Fosili naših najranijih predaka pronađeni u Južnoj Africi, prema novom istraživanju, milijun su godina stariji nego što se prije mislilo, što znači da su hodali Zemljom otprilike u isto vrijeme kada i njihovi istočnoafrički rođaci poput slavne Lucy.
Pročitajte i ovo
Fosili, uključujući onaj koji je pripadao drevnoj špiljskoj ženi gospođi Ples, bili su tisućljećima zakopani u južnoafričkim špiljama poznatim kao kolijevka čovječanstva.
Suvremene metode testiranja sada upućuju da je skupina ranih ljudi lutala Zemljom u vremenu prije između 3,4 i 3,7 milijuna godina.
Pročitajte i ovo
Novosti na vremenskoj crti mogle bi preoblikovati dosadašnji pogled na ljudsku evoluciju.
To znači da postoji više mogućih načina na koje su naši preci mogli evoluirati u rane ljude.
Godinama su znanstvenici vjerovali da je vrsta Australopithecus africanus, čiji su fosili otkriveni u špiljama Sterkfontein u blizini Johannesburga, bila stara manje od 2,6 milijuna godina.
Podzemni kompleks pružio je uvid u više ranih ljudskih ostataka nego bilo gdje drugdje na svijetu - uključujući gotovo potpuno cijelu lubanju otkrivenu 1947. koja je pripadala ranoj špiljskoj ženi nadimka gospođa Ples.
Međutim, nove radioaktivne tehnike datiranja impliciraju da su gospođa Ples i ostali otkriveni u njenoj blizini zapravo milijun godina stariji no što se mislilo.
Pročitajte i ovo
Prethodno su znanstvenici smatrali da su hominidi Australopithecus africanus premladi da bi evoluirali u homo genus, naše pretke, koji su lutali Zemljom već prije oko 2,2 milijuna godina.
Ovi nalazi sada upućuju da su imali milijun dodatnih godina za taj evolucijski iskorak - što čini mogućim da su gospođa Ples i vrsta kojoj je pripadala preci ranih ljudi.
