Obećanje vodika kao čistog izvora energije nalazi je pod povećalom, jer novo istraživanje otkriva da on može posredno pogoršati globalno zatopljenje.
Studija, objavljena u časopisu Nature od strane Globalnog projekta ugljika, pokazuje da rast emisija vodika doprinosi klimatskim promjenama. Između 1990. i 2020. godine te emisije povećale su globalnu temperaturu za približno 0,02 °C u okviru ukupnog porasta od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Potrebno je dublje razumijevanje globalnog ciklusa vodika i njegovih veza s globalnim zatopljenjem kako bi se podržala klimatski sigurna i održiva ekonomija vodika, rekao je Rob Jackson s američkog Sveučilišta Stanford i glavni autor navedene studije, u priopćenju objavljenom na stranicama tog sveučilišta.
Rast uporabe vodika većinom se povezuje s ljudskim djelovanjem, uključujući korištenje fosilnih goriva, stočarstvo i odlagališta otpada, objasnili su autori istraživanja. Metan se pri raspadu u atmosferi pretvara u vodik, stvarajući povratnu petlju koja produžuje metanov utjecaj na atmosfersko zagrijavanje.
Više vodika u atmosferi smanjuje prirodnu razgradnju metana, što uzrokuje da metan dulje opstaje i, stoga, dulje zagrijava klimu, pojašnjava Zutao Ouyang, docent ekosistemskog modeliranja s američkog Sveučilišta Auburn i glavni autor studije.
Vodik utječe na atmosferske kemijske čistače, točnije hidroksilne radikale (iznimno reaktivne molekule u atmosferi), što utječe na oblikovanje oblaka i generiranje plinova poput ozona i stratosferske vodene pare. Industrijski izlijev i proizvodnja bazirana na fosilnim gorivima dodatno povećavaju vodik u atmosferi, dok proizvodnja “zelenog” vodika putem elektrolize ostaje skupa i ograničena.
Iako pri izgaranju emitira samo vodenu paru, posredna uloga vodika u zagrijavanju dovodi u pitanje njegov status kao klimatski potpuno čistog goriva.
