Šalju nuklearni dron na Titan, a svi koji su ga vidjeli kažu: "Sigurno se šalite, to je suludo!"

NASA inzistira na tome da je zapravo riječ o vrlo pitomoj svemirskoj sondi, kad je riječ o svemirskim sondama, naravno. Nema tu puno nove tehnologije, naglašava Elizabeth Turtle, glavni istraživač misije na Titan iz Laboratorija za primjenjenu fiziku sveučilišta Jonhs Hopkins.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno" DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene"

Ipak, riječ je o sondi na nuklearni pogon, potpuno autonomnoj i koja će letjeti naokolo iznad površine Titana te povremeno slijetati kako bi prikupljala uzorke tla i slala podatke nazad na Zemlju.

U NASA-i planiraju koristiti isti sustav koji pogoni njihov rover Curiosity na Marsu. Ipak, svi koji su vidjeli o čemu se radi imaju gotovo istu reakciju.

Pročitajte i ovo Zajedno su jači ESA i NASA udružuju snage u borbi protiv "smrtonosnih" asteroida

Pročitajte i ovo Hubbleov nasljednik NASA predstavila svog novog lovca na izvanzemaljce

Gotovo svi koji su bili izloženi projektu Dragonfly imaju sličan misaoni proces. Prvi put kad je vidite, pomislite, mora da se šalite, to je suludo, kaže Doug Adams, sistemski inženjer na toj svemirskoj letjelici, prenosi NPR.

Na koncu shvatite da je zapravo riječ o vrlo izvedivoj misiji, dodaje.

Misija Dragonfly dobila je zeleno svjetlo ovog ljeta nakon dugog i pažljivog razmatranja, a u NASA-i tvrde da je prije svega nekoliko godina takvo što bilo posve nezamislivo.

Projekt je vrijedan milijardu dolara, a šef NASA-e Jim Bridenstine ne krije zadovoljstvo te ponos zbog njegova odobrenja i financiranja.

Velika nacija radi velike stvari, naglasio je Bridenstine.

Za odredište misije odabran je Saturnov mjesec Titan, koji je ujedno i najveći prirodni satelit tog plinovitog diva okruženog spektakularnim prstenovima.

Titan krasi dinamičan krajolik - dine, planine, pa čak rijeke i jezera, koji nisu ispunjeni vodom, već tekućim metanom zbog ekstremne hladnoće koja tamo vlada.

Postoji još jedan razlog zbog kojeg je Titan izabran kao odredište, a to je jer se čini da na površini ima i organskih molekula. Iako je na Titanu prehladno da bi se iz takvih molekula razvio život, one bi mogle dati ključan uvid u to kako je počeo život na Zemlji.

Titanova atmosfera znatno je gušća od Zemljine i uglavnom je čini dušik, no gravitacija na njemu mnogo je slabija od Zemljine, što je idealan scenarij za letove iznad površine.

Misija bi trebala početi lansiranjem sa Zemlje 2026. godine te se nastaviti slijetanjem na površinu Titana 2034. godine. Tamo bi Dragonfly trebao izvesti seriju letova tijekom perioda od dvije godine, pri čemu će uzimati uzorke tla i slati te i druge podatke natrag na Zemlju.