Mount Everest je s 8848 metara najviša planina na svijetu, no i dalje raste i svake godine je sve viši, tvrde kineski znanstvenici sa Sveučilišta za geoznanosti u Pekingu koji su upravo objavili studiju o tom anomalijskom rastu planine u časopisu Nature Geoscience.
I dok se Krov svijeta i ostatak Himalaje neumoljivo nastavljaju uzdisati od trenutka prije 50 milijuna godina kada se indijski potkontinent sudario s Euroazijom, sam Everest raste još više od očekivanog.
Pročitajte i ovo
Znanstvenici to pripisuju spajanju dvaju obližnjih riječnih sustava.
Prije 89.000 godina spojili su se vodeni sustavi rijeke Kosi i rijeke Arun, nakon čega je Everest godišnje rastao za 0,2 do 0,5 milimetara te je dosad narastao za 15 do 50 metara.
Znanstvenik Jin-Geo Dai, jedan od vodećih autora studije, objašnjava rast Everesta podizanjem kopnene mase na Zemljinoj kori kada se težina površine smanjuje.
Zemljina kora, vanjski omotač našeg planeta, ustvari pluta na sloju plašta od vrućeg, polutekućeg stijenja. U ovom slučaju, spajanje rijeka, ili bolje reći neprijateljsko preuzimanje, s obzirom na to da je Kosi pokorila Arun uslijed promjene toka rijeka protekom godina, rezultiralo je ubrzanom erozijom koja je odnosila golemu količinu stijenja i zemlje, smanjujući tako težinu područja oko Everesta.
Kada se težak teret poput leda ili erodirane stijene ukloni sa Zemljine kore, zemlja koja se nalazi ispod se uzdigne, kao kada se čamac propne u vodi nakon što iskrcamo teret, objašnjava Dai.
Pročitajte i ovo
Kada se rijeka Arun spojila s drugom obližnjom rijekom, novi tok urezao je duboki kanjon Arun. Novi riječni sustav kleše kanjon, a planina se pritom uzdiše do dva milimetara godišnje.
Što se više riječni sustavi urezuju, gubitak riječnog materijala uzrokuje da se planina uzdigne, dodaje Dai.
Koautor studije i doktorand Adam Smith, sa sveučilišta University College London, ističe da od istog geološkog procesa profitiraju i Everestu susjedni osamtisućnjaci, Makalu i Lhotse.
