Može li se pretraživanje podataka na internetu kakvo danas poznajemo iz korijena promijeniti?

Nikada nije bilo do kraja sigurno i uputno oslanjati se samo na informacije s interneta, ali s obzirom na trendove modernog doba, ako ostanemo bez tih informacija, hoćemo li lutati kao „guske u magli“...

Pročitajte i ovo Donošenje zakona Još jedna velika europska zemlja priprema povijesnu zabranu Žrtva prijevare Jedan klik skupo ga je koštao: Izdano upozorenje policije

tri vijesti o kojima se priča IVICA MANDIĆ Vojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..." Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje" Država šalje zrakoplove Iz Omana evakuirano 12 hrvatskih državljana, a sutra počinje operacija povratka Hrvata iz Dubaija

Vrlo vjerojatno se radikalni scenarij neće sasvim u potpunosti obistiniti, no činjenica je kako se pravila ponašanja na internetu mijenjaju. Odnosno, pokušavaju se mijenjati, barem deklarativno, pogotovo u posljednje vrijeme, kada se Google prije svih, a potom i svi ostali koji nam služe za pretraživanje podataka na internetu, nalaze pod žestokom paljbom sve više zemalja ili saveza zemalja. Europska unija je na određeni način avangarda, jer je natjerala Google da primjeni pravila po kojima svatko od nas može zatražiti brisanje podataka vezanih uz njega iz rezultata pretraživanja.

Logično, neće svi zahtjevi „po defaultu“ biti odobreni, ali ovakav način otvara ekstremno puno mogućnosti koje bi u konačnici, polako ali sigurno, mogle promijeniti način korištenja interneta kakav danas poznajemo. Prije svega, Google, Bing, Yahoo! i mnogi drugi, ako se nastavi pritisak vlada, regulatornih tijela i odvjetničkih ureda morat će mijenjati svoje algoritme i zaposliti određeni dio ljudi koji će se baviti isključivo (pr)ocjenom (ne)opravdanosti pojedinog zahtjeva za brisanjem određenih podataka iz svojih baza.

Sve to, naravno, košta, a nikome, pa ni onima koji doista plivaju u novcu, nije baš u cilju rasipati ogromnu količinu novaca na ovakve akcije, koje nesumnjivo štete samoj biti postojanja pretraživačkih servisa. Baš zato mnogi smatraju da će Google i ostali radije izabrati plaćanje kazni zbog nepoštivanja određenih zakona, jer im je to jednostavno – jeftinije. Ista struktura analitičara neskriveno poručuje kako je vladama i regulatornim tijelima ionako konačni cilj „izmusti“ što više novaca od internetskih divova.

Ali, što ako to nije tako, što ako doista određene vlade namjeravaju natjerati Google da sasvim promijeni način objave, distribucije i čuvanja podataka na internetu? Hoće li se u tom smislu i koliko promijeniti sama relevantnost podataka, ako će svatko od nas, u većoj ili manjoj mjeri, moći zatražiti da se njegovi podaci jednostavno anuliraju iz rezultata pretraživanja? Da se razumijemo, relevantnost podataka koje tražimo na webu je vrlo često upitna, bez obzira radi li se o Googleu ili Wikipediji, ali opet, u velikoj mjeri nam pomažu da pronađemo željenu informaciju.

U pravilu nije uopće loše da se svi ti silni milijuni i milijarde podataka selektiraju, ali tu je presudan kriterij po kojem će se to činiti, a koji, čini nam se, nikome ovog trenutka nije u fokusu. Svi se, kao, bore za privatnost, iako nikada do kraja nije definirano što znači privatnost i kako se ona regulira. Kada, recimo, pretražujete na Googleu nešto vezano uz određenu osobu ili tvrtku, onda vam u rezultatima pretraživanja stoje i poveznice na hrpu drugih web servisa, portala, osobnih stranica, ali i društvenih mreža.

Recimo da vi želite vaše podatke maknuti iz rezultata pretrage, podnesete zahtjev, Google ga odobri i – što onda? Koje točno podatke će se anulirati i tko verificira brisanje? Pretpostavlja se da je logično kako će se maknuti vaša osobna web stranica, ako istu imate, tekstovi objavljeni na portalima i tome slično. No, što je s podacima s vašeg profila na Facebooku, Twitteru, LinkedInu ili bilo kojoj društvenoj mreži? Čiji su u konačnici ti podaci, vaši, Googleovi ili društvene mreže na kojoj imate profil? I tko će odobriti brisanje istih. Što ako želite zadržati profil na LinkedInu, a ne želite na Facebooku i Twitteru?

Brojna su, dakle, pitanja i dalje bez odgovora, vrlo vjerojatno zato što nitko ne zna, a i ne želi znati odgovore. Nepregledni horizont interneta je doista mjesto na kojem možete pronaći sve i svašta, gomilu neprovjerenih i lažno plasiranih informacija, ali isto tako i čitavu hrpu korisnih, točnih i relevantnih podataka koji vam mogu pomoći u raznim stvarima. Tko bi trebao povući crtu, za sada se ne zna, iako se o svemu tome svakodnevno tako puno priča. Ako bi se inzistiralo na krutom poštivanju novih pravila, onda bi se internet kakav danas poznajemo doista iz korijena počeo mijenjati, a kako bi sve završilo, pitanje je svih pitanja. Može li se tako nešto dogoditi...