O brzim testovima za otkrivanje zaraze koronavirusom već se dulje govori. Na tržištu se brzo pojavio cijeli niz takvih testova, a svaki je bio brži od onoga prethodnog. No uvijek se postavlja pitanje koliko su takvi testovi točni?
Pročitajte i ovo
U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina, objavljeni su prvi rezultati imunokromatografskih (brzih) antigenskih testova u Hrvatskoj na uzorku od 1038 ispitanika te se utvrdilo da je njih 240 (23 posto) pozitivno na prisustvo virusa SARS-CoV-2. Uzorak čine ispitanici koji su upućeni ili su došli na testiranje zbog pojave respiratornih simptoma ili su bili u kontaktu s osobama pozitivnim na prisustvo virusa SARS-CoV-2.
Kako su priopćili iz Sv. Katarine, korišteni imunokromatografski (brzi) antigenski testovi iznimno su precizno validirani i imaju visoku specifičnost (proporcija zdravih osoba ispravno prepoznatih testom) i osjetljivost (proporcija inficiranih osoba ispravno prepoznate testom), točnije specifičnost od 99,68 % i osjetljivost od 96,52 %. Ističu da rezultate uvijek treba promatrati u kontekstu svih ostalih epidemioloških i kliničkih čimbenika, uključujući prethodnu izloženost virusu, pojavnosti kliničkih simptoma, itd. U ovoj studiji najvećim se dijelom radilo o osobama koje su došle s određenim simptomima ili su bile u kontaktu s inficiranim osobama. Stoga postotak ne predstavlja reprezentativni uzorak hrvatske populacije ili, drugim riječima, ne odražava prosječno stanje prisustva SARS-Cov-2 unutar hrvatske populacije.
Antigenski testovi još se zovu „point of care“ testovi, jer se rade pri neposrednom kontaktu s pacijentima, a rezultati se dobivaju 15-20 minuta nakon testiranja. Međutim, taj oblik testiranja mora se raditi u zdravstvenim institucijama, a timovi koji uzimaju uzorke i provode testiranje moraju raditi u punoj zaštitnoj opremi. Antigenski testovi odnedavna su se uveli u zračne luke u Francuskoj, a u SAD-u su uvedeni s ciljem testiranja školske populacije, kao i populacije u domovima za starije. Slovački premijer Igor Matanovič najavio je testiranje cijele populacije u svojoj državi s ciljem brze detekcije pozitivnih na SARS-CoV-2.
Testovi koje koristimo kvalitativno detektiraju specifični nukleokapsidni protein (N antigen), jedan od četiti strukturalna proteina SARS-CoV-2. Usprkos prethodnim validacijama u vezi s visokom osjetljivošću SARS-CoV-2 brzog imunokromatografskog testa, u početku smo pozitivne rezultate uspoređivali s rezultatima RT-PCRa i niti u jednom slučaju nije se dogodio lažno pozitivan rezultat. Naknadno, slične manje studije napravile su i neke druge bolnice s jednakim iskustvom. U rijetkim slučajevima, ako je potrebno, uvijek se može napraviti molekularna dijagnostika RT-PCR metodom na prisustvo SARS-CoV-2. Naša iskustva, kao i iskustva drugih pokazuju da koncentracija SARS-CoV-2 N antigena na sluznici naglo raste nekoliko dana nakon infekcije i doseže maksimum 15. dana te u narednih 10-15 dana pada ispod razine detekcije, a slično se vidi i kod RT-PCR testiranja, istaknula je prof. dr. Renata Zadro, voditeljica Laboratorija za medicinsku biokemiju Specijalne bolnice Sv. Katarina.
