Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja obilježava se 16. rujna, ove godine na temu "Montrealski protokol: Unaprjeđenje klimatskog djelovanja" kojom se podiže svijest o tome koliko je daleko napredovao taj protokol, kao moćni alat za klimatsko djelovanje.
Međunarodnom suradnjom znanstvenika, vladinih institucija i nevladinih udruga, u Montrealu je 1987. usvojen protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Ove godine obilježava se 37. godišnjica tog najstarijeg i najuspješnijeg međunarodnog sporazuma u zaštiti okoliša, koji je ratificiralo 198 država.
Montrealski protokol je ujedinio vlade, znanstvenike, privatni sektor i pojedince koji i dalje zajednički rade na zaštiti života na Zemlji od štetnog UV zračenja sa Sunca. To je najuspješniji međunarodni sporazum kojim je pokrenuto i omogućeno spašavanje ozonskog sloja od negativnih posljedica ljudskog djelovanja i on predstavlja prekretnicu u globalnoj suradnji u zaštiti okoliša, rekli su Hini u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Pročitajte i ovo
Primjer je učinkovite i uspješne međunarodne suradnje i partnerstva razvijenih država i država u razvoju u ostvarivanju globalnih ciljeva u zaštiti okoliša.
Ovogodišnja tema ima cilj podići svijest o tome koliko je daleko napredovao Montrealski protokol, od samo zaštite ozonskog omotača do, također prepoznatog, moćnog alata za klimatsko djelovanje, kažu u Ministarstvu.
U vremenu kad se neprestano ruše temperaturni rekordi i planet se i dalje zagrijava, potražnja za hlađenjem brzo raste. Dok svijet traži načine za ublažavanje klimatskih promjena, potencijal Montrealskog protokola u rješavanju problema klimatskih promjena nikako ne treba podcijeniti.
Prema procjenama UN-a, u 37 godina provođenja Montrealskog protokola smanjena je potrošnja tvari koje oštećuju ozonski sloj za 98 posto.
U svojoj vodećoj ulozi u globalnim naporima protiv klimatskih promjena, EU ima cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. u odnosu na razine iz 1990. te potvrđuje svoju ambiciju da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent.
Pročitajte i ovo
EU aktivno nastoji preokrenuti trend povećanja emisija fluoriranih stakleničkih plinova te su zahvaljujući donesenim propisima te emisije u EU-u svake godine sve manje.
Hrvatska aktivno sudjeluje
U Ministarstvu ističu da i Hrvatska aktivno sudjeluje u osvješćivanju javnosti o značaju ozonskog sloja za život na Zemlji i važnosti ukidanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj.
Temeljem Nacionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj provedeni su brojni projekti financirani sredstvima Multilateralnog fonda za provedbu Montrealskog protokola kao i sredstvima ostvarenim prodajom emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbi.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je putem javnih poziva za financiranje projekata smanjivanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova u 2022. i 2023. dodijelio 5,2 milijuna eura za 58 projekata.
U ovoj godini je još na raspolaganju pet milijuna eura te je Fond u lipnju objavio novi javni poziv koji je otvoren do kraja ove godine, a namijenjen je jedinicama lokalne i područne samouprave, državnoj upravi, javnim ustanovama i ostalim proračunskim korisnicima te studentskim centrima.
Novac mogu dobiti za zamjenu postojećih nepokretnih rashladnika vode, dizalica topline i klimatizacijskih sustava koji su stari najmanje 12 godina.
Pročitajte i ovo
U Ministarstvu kažu kako je najveći porast emisija u 2022. u odnosu na 2005. zabilježen u podsektoru fluoriranih plinova kao rezultat povećane primjene fluoriranih plinova u grijanju, za dizalice topline i hlađenju, kako u industriji tako i u kućanstvima, uslijed rasta standarda građana i porastu temperature.
Na Zemlji je stratosferski ozonski sloj posebno važan za preživljavanje svih živih organizama jer sprječava prodor štetnog UV zračenja sa Sunca do površine Zemlje.
Postupnim ukidanjem, uključujući proizvodnju i potrošnju, kemijskih spojeva koji oštećuju ozonski sloj, više od 37 godina nacije svijeta nastoje zaustaviti antropogeno oštećivanje stratosfernog ozonskog sloja u korist svih živih bića.
