One su heroine u svijetu gaming industrije: ''Ne treba nas ništa sputavati u našem radu''

Galerija 2 2 2 2

Pročitajte i ovo Defense and Security Conference 2026 Tri žene upale na konferenciju o sigurnosti u zagrebačkom hotelu: Predane su policiji Okupljanje stručnjaka Agencija za medije najavljuje konferenciju "Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti"

tri vijesti o kojima se priča 15 Obavljen očevid DORH utvrdio gdje je počeo katastrofalni požar kod Omiša, otkriveni i drugi detalji Ujutro natapanje iz zraka Vatra iznad Omiša vidi se s Brača, evo što kažu iz vatrogasne zajednice U tijeku je očevid Prometna nesreća u Zagrebu: Stigla policija i hitna

U utorak, 5. prosinca, u prostoru centra HUB385 i u organizaciji tehnološkog online magazina Netokracija održana je regionalna konferencija Ladies of New Business, ovaj put s naglaskom na žene u gaming industriji.

Gaming izdanje konferencije okupilo je 150 sudionica, većinom žena, uglavnom iz industrije videoigara, koje su u opuštenoj i vrlo inspirativnoj atmosferi raspravljale o ozbiljnim temama žena u gamingu, diskriminaciji, stereotipima, znanjima i vještinama potrebnim za rad i razvoj karijere u gamingu, osobnim iskustvima te integriranjem žena u svijet brzorastuće gaming industrije. Zbog velikog broja prijava konferencija je bila dostupna i putem internetskog prijenosa uživo.

Konferencija je otvorena uvodnim govorom moderatorice Ane Mitar (Void Main Studio) te Ivana Brezaka Brkana iz Netokracije, nakon čega je uslijedilo zanimljivo predavanje "Gaming kao najveća zabavna industrija" Ines Klemenčić iz Machina Akademije, koja je statistikom približila stanje u gaming industriji. Danas se gamingom smatra igranje PC igara (23%), konzolaških igara (23%), mobilnih igara (32%) te browser igara (4%). Iako većina misli da su igrači vrlo mlade osobe, tj. djeca, stvarnost je ipak drugačija. Prosječna dob igrača je 36 godina, a najčešći motivatori za igranje su socijalizacija, natjecanje, istraživanje svjetova i priče te kratka razbibriga, istaknula je Ines.

Na prvoj panel-raspravi "Zašto je gaming dobar za marketing i poduzetništvo?" sudjelovali su Martina Rizman Matić (Vipnet), Snježana Šlabek (Cambrige Innovative System Solutions), Martina Radanović (Good Game), Dragana Gučanin (Valiance UG). Raspravljalo se o kontinuiranom porastu gaming industrije, gaming svijetu kao ekosustavu u kojem još uvijek dominiraju muški igrači te gamifikaciji, trendu koji je osvojio velike svjetske kompanije. Riječ je o konceptu kojim se primjenom mehanike i tehnike dizajna igara potiče inovativnost, veći angažman ljudi te bolja motivacija za postizanje zacrtanih ciljeva. Sjajna je stvar što su velike kompanije, poput Vipa, prepoznale potencijal industrije videoigara te u zadnje vrijeme sve više populariziraju i profesionaliziraju e-sport, čemu svjedoči i Vip Adria League.

Foto: Luka Travaš

Žene imaju mjesta u gaming industriji, samo im treba otvoriti vrata do kraja

Panel pod nazivom "Tvoja karijera u gaming industriji: Streaming igara" okupila je Jelenu Savić (Vip Adria League), Sandu Mamić (Sansen’s World) te Anu Filip (Neuralab). Internet streaming generički je naziv za tehnologiju prijenosa streaming audio i streaming video (poznati i kao web-radio i web-tv), koji je danas postao vrlo popularan. Unatoč tome, streaming ipak nije nešto u što se svatko može baciti jer je poprilično skup "sport".
Prije svega, streaming je time-consuming. Ja osobno imam nešto bolji setup, no dobar setup nije nužan za početke streamera. Netko tko je gamer i tko ima prosječno računalo, bez problema može izvrtjeti 720p/FPS na Twitchu. Danas ima puno ljudi koji se žale da nemaju mogućnosti, no to nije točno jer su najbitniji entuzijazam, volja i želja. Radiš s onim što imaš i moraš si odrediti prioritete, rekla je streamerica Sanda Mamić.

Na konferenciji je nastupila i mlada Ana Bošković, izvršna producentica iz Cateia Games, koja se posebno dotaknula pitanja seksualne objektifikacije i infantilnosti ženskih likova te davanja obilježja neljudskim likovima u videoigrama. Ana je naglasila da je cilj izjednačiti muške i ženske likove u igrama te raditi na što kvalitetnijim likovima, bez obzira na spol. Upravo je u tom dijelu velika odgovornost na scenaristima, developerima i artistima da izbjegavaju stereotipe, argumentiraju svoje priče i zamišljene likove te da se više angažiraju oko promjena koje će dovesti do toga da ženski likovi u videoigrama imaju svoje karakteristike te da ne budu predmet isključivo seksualne objektifikacije.

Sudionice i jedan sudionik posljednjeg panela večeri, pod nazivom "Tvoja karijera u gaming industriji: Razvoj igara", smatraju da postoji velik interes za rad u gaming industriji i razvoju videoigara. Panelistice Tatjana Savić (Eipix), Nika Dvoravić (Croteam), Katarina Amižić (Games Revolted) te Jure Rašić (Nanobit) priznali su da je danas još uvijek prisutno razmišljanje i etiketiranje da su žene uglavnom artistice, a muškarci programeri. To i nije daleko od istine jer se još uvijek žene više bave 2D artom, no i to se polako ali drastično mijenja. Svi su se panelisti složili da rodna diskriminacija u gaming industriji, za razliku od nekih drugih industrija, ne postoji.

Glavni izazovi žena u gaming industriji

To što smo žene ne znači da smo lošije radnice. Mi radimo isto kao i muškarci i o nama samima ovisi koliko ćemo biti dobre u gaming industriji. Sve dok imamo svoj cilj i znamo što sve stoji iza svih postignuća, ne treba nas ništa sputavati u našem radu, naglasila je programerka Tatjana Savić.

Četvrta po redu konferencija Ladies of New Business potvrdila je da je sve više i više žena spremno na promjene i da se već zastarjeli stereotipi o muškarcima i ženama u gamingu itekako mijenjaju.