Digitalna ravnoteža kreće od roditelja, njihov odnos prema ekranima određuje koliko su dostupni djeci i kakav im primjer daju, jedna je od poruka konferencije 'Roditeljstvo i digitalna ravnoteža - politike po mjeri djece i roditelja', održana u srijedu u organizaciji udruge Roda.
Konferencija je organizirana u okviru projekta "Moderni izazovi roditeljstva" tijekom kojeg je prošle godine provedena velika anketa među roditeljima diljem Hrvatske.
U njoj su digitalna ravnoteža, odnosno potreba za kontrolom, kao i mentalno zdravlje vezano uz digitalni svijet, bili prepoznati kao vrlo velike teme i preokupacije roditelja, istaknula je Bojana Šantić iz udruge Roditelji u akciji (Roda) te predstavila tri poruke današnje konferencije.
Digitalni svijet i digitalna ravnoteža nisu pitanje samo djeteta, prva je poruka.
Zaista se trebamo zapitati, pogledati u ogledalo i reći da je digitalna ravnoteža prvenstveno pitanje roditelja - koliko roditelj provodi vremena pred ekranom, koliko je roditelj dostupan djetetu za komunikaciju i koliko smo i mi izgubili kontrolu nad vlastitim digitalnim navikama, rekla je.
Druga poruka je da digitalni svijet sam po sebi nije loš, ali da bi bio siguran društvo ga treba regulirati, postaviti jasne granice i omogućiti djetetu da u njega ulazi sigurno te da ima razvijene kompetencije koje mu omogućuju prepoznavanje potencijalnih opasnosti.
Kao treću poruku Šantić je istaknula nužnost prilagodbe roditelja. Djeca danas više komuniciraju s umjetnom inteligencijom nego s roditeljima i ključno da se upravo roditelji prilagode tom novom okruženju i aktivno ih vode, upozorila je, umjesto da se fokusiraju samo na strah i zabrane.
Utjecaj lokalnih politika
U ovome trenutku skoro sve osnovne škole u Gradu Zagrebu imaju ograničenje upotrebe mobitela i iz onoga što nam škole same govore vidimo da su ishodi jako pozitivni, istaknuo je pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Luka Juroš.
Dinko Smilović s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o utjecaju ekrana na razvoj dječjeg mozga iz perspektive neuroznanosti te upozorio da djeca svuda u svijetu provode previše vremena pred ekranima, što povećava učestalost nekih poremećaja, poput koncentracije.
Pozitivnim navodi da utjecaj ekrana nije trajan jer je mozak plastičan, što znači da je sposoban mijenjati se, ako se preusmjeri na klasične izvore znanja poput čitanja knjiga.
Najveći problem pretjerane konzumacije video sadržaja i pretjeranog vremena provedenog pred ekranom je ono što u tom vremenu ne radimo, naveo je.
Vidimo porast debljine djece jer se manje kreću, porast socijalne izolacije jer se manje druže uživo s vršnjacima te poremećaje u kontekstu neispavanosti, što je opet posljedica pretjeranog korištenja mobitela navečer, dodao je.
U tom aspektu može se pomoći tako da se poveća vrijeme koje nije vezano uz ekran, poručio je.
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska izdala upozorenje: "Počinje veliki val napada..."
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Nova akcijaU tijeku su uhićenja i pretresi! Procurilo tko je na meti policije i USKOK-a
