Kome još treba novčanik? Hrvati bi rado plaćali pametnim satom, a neki su spremni i ugraditi čip u tijelo

Hrvati na mobitelu provedu više od četiri sata dnevno, a 81 posto ga želi koristiti kao sredstvo plaćanja, pokazalo je istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska izdala upozorenje: "Počinje veliki val napada..." Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene" Javni natječaj U centru Zagreba niče najmodernija tržnica: Tomašević predstavio novi, moderni koncept

Podaci, među ostalim, sugeriraju da se pametni sat probija kao relativno popularno sredstvo plaćanja među mladima (30 posto) i građanima koji imaju visoke prihode (31 posto).

Unatoč rastu popularnosti mobilnog plaćanja, kartice i dalje dominiraju – preferira ih 84 posto ispitanika, osobito visokoobrazovani građani, osobe s višim primanjima te stanovnici Dalmacije i Zagreba. Gotovin i dalje zadržava svoju važnost, preferira je 72 posto ispitanika, što predstavlja porast od pet postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.

Mladi češće žele plaćati pametnim satom

Uz to što su uređaji koje Hrvati najčešće koriste, pametni telefoni najpoželjnije su sredstvo plaćanja za 81 posto ispitanika. Posebno su popularni kod žena i mladih u dobi od 18 do 29 godina, koji u danu potroše i do pet sati koristeći te uređaje. Istovremeno, korištenje pametnih televizora bilježi neznatan porast – sudionici sada u prosjeku provode 2,1 sat dnevno uz ovaj uređaj, što je tek sedam minuta više nego prošle godine. S druge strane, vrijeme provedeno uz prijenosna i stolna računala blago je opalo – prosječan Hrvat sada na njima provede 3,3 sata dnevno, u usporedbi s više od tri pol sata prema prošlogodišnjem istraživanju.

Nakon pametnih telefona, sa znatno manjim udjelom ističu se pametni satovi kao poželjno sredstvo plaćanja za 22 posto ispitanika. Tek nakon slijede osobni dokumenti (13 posto), biometrija (10 posto) i tablet (7 posto). Zanimljivo je da je oko 4 posto građana spremno koristiti čip ili neki drugi uređaj ugrađen u tijelo, baš u svrhu plaćanja, dok bi 3 posto građana u tu svrhu koristilo kućanske aparate kao što su hladnjak i perilica za rublje.

Za 95 posto građana važno je da trgovac nudi različite metode plaćanja, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. Trgovci koji su toga svjesni otvaraju prilike za povećanje prihoda i izgradnju vjernosti kupaca. U Mastercardu smo predani pružanju sigurnih, jednostavnih i dostupnih rješenja za plaćanje. Uređaji poput pametnih telefona i pametnih satova sve više zauzimaju središnje mjesto u svakodnevnim financijskim transakcijama, što od trgovaca zahtijeva prilagodbu u realnom vremenu. Inovativne tehnologije plaćanja, dakle, više nisu samo potencijal, već konkretna potreba koja oblikuje tržište i očekivanja potrošača.

Hrvati žele bolju digitalizaciju zdravstva, javne uprave i prijevoza

Kada je u pitanju digitalizacija, više inovacija i novih digitalnih usluga građani žele vidjeti u području zdravstva (49 posto) i javne uprave (36 posto). Nakon toga slijedi javni prijevoz koji odabire gotovo četvrtina ispitanika. Pri dnu liste prioriteta za digitalizaciju nalaze se vožnja automobilom (7 posto), druženja s ljudima (5 posto) i druge vrste transporta (2 posto).

Pritom valja istaknuti da je zdravstvo najvažniji segment za digitalizaciju u svim dobnim skupinama dok kod javne uprave važnost digitalizacije raste kako raste dob ispitanika. U ostalim područjima postoje značajne razlike po dobnim skupinama. Tako mladi u dobi od 18 do 29 godina više ističu potrebu za digitalizacijom javnog prijevoza (30 posto), trgovine (25 posto) i putovanja (21 posto). Oni od 30 do 39 više ističu potrebu bolje digitalizacije zdravstva (55 posto), oni od 40 do 49 javne uprave (45 posto), pravosuđa (26 posto), tržnica (15 posto), a ispitanici u dobi od 50 do 55 godina digitalizaciju javne uprave (50 posto) i pravosuđa (29 posto).

Što se tiče rodnih razlika, važno je istaknuti da žene češće od muškaraca naglašavaju potrebu za digitalizacijom u zdravstvu (54 posto naspram 45 posto) i javnom prijevozu (28 posto naspram 19 posto). Općenito gledano, više od polovice ispitanika (53 posto) zadovoljno je digitalizacijom u Hrvatskoj, što je porast u odnosu na lani, no valja naglasiti da je ocjena zadovoljstva digitalizacijom bila najveća tijekom lockdowna 2020. godine.