Djeca uvelike utječu na živote svojih roditelja. Ne samo psihički već i fizički, a nedavno objavljeno istraživanje iz Finske, pokazalo je i da određeni broj djece može utjecati i na duljinu života njihove majke.
Koristeći povijesne podatke o životnom vijeku žena u Finskoj, istraživači su otkrili da su žene koje nisu imale djece ili su imale petero i više, brže starile i živjele kraće u usporedbi sa ženama koje su imale jedno do četvero djece.
Studija objavljena u časopisu Nature Communications dodala je novu težinu ranijim teorijama evolucijske biologije o vezi između starenja i reprodukcije.
Naš nalaz je pomalo iznenađujući, ali opet, logičan, ističe glavna autorica studije Mikaela Hukkanen sa Sveučilšta u Helsinkiju.
Objašnjava kako su u istraživanju iskoristili podatke od 14 836 žena, koji su uključivali uzorke krvi koji pokazuju promjene DNK povezane sa starenjem i podatke o životnom vijeku. Potom su modelirali kako reprodukcija utječe na proces starenja žena u svakoj skupini.
Modeli su pokazali da su žene s najviše djece imale tendenciju kraćeg životnog vijeka. To se uklapa u glavnu teoriju evolucijske biologije poznatu kao "teorija jednokratne some" koja sugerira da ulaganje više resursa u jedan aspekt života (reprodukciju), dolazi na štetu drugih područja (poput replikacije i popravka DNK). No, iznenadilo ih je da su i ljudi koji nisu imali djecu također brže starili i imali kraći životni vijek.
Znanstvenici to objašnjavaju činjenicom da neki aspekti trudnoće i odgoja djece štite zdravlje i smanjuju rizik od nekih vrsta raka. Dodaju kako i povećana društvena podrška koju neki roditelji dobivaju dok su im djeca mala, kao i briga koju mogu dobiti od djece kasnije u životu mogu povećati njihov životni vijek.
Ove koristi mogle bi biti dio razloga zašto žene koje nisu imale djecu brže stare, ali za roditelje više od četvero djece, biološki troškovi mogu nadmašiti koristi, upozoravaju znanstvenici.
Za ljude koji danas odlučuju hoće li imati djecu, razlike u društvenim okolnostima, pristupu zdravstvenoj skrbi i visokokvalitetnim istraživanjima reproduktivnog zdravlja mogle bi uvelike utjecati na to kako rađanje - ili nemanje - djece utječe na tijelo i proces starenja.
Želim naglasiti da ovo nije recept ni za koga o tome kako imati djecu, kaže Hukkanen. Samo vidimo povezanosti i veze...
Hukkanen ističe kako su se u studiji koristili povijesnim podacima, a životne okolnosti su se u međuvremenu uvelike promijenile.
