Katastrofa: Trenutačni hranidbeni sustav koji imamo može globalno održivo prehraniti tek polovicu čovječanstva

Trenutačna populacija Zemlje iznosi 7,53 milijardi ljudi i u konstantnom je porastu. Dakle, prema studiji čiji je autor Dieter Garten s Instituta za istraživanje utjecaja klimatskih promjena u Potsdamu u Njemačkoj, globalna poljoprivreda trenutačno može održivo prehraniti tek polovicu čovječanstva.

tri vijesti o kojima se priča Preko nje prešlo više auta Misterij užasa na A1: Smrt mlade pješakinje na autocesti šokirala i iskusne policajce TRAGEDIJA U ŠPANJOLSKOJ Otac zaboravio kćer odvesti u vrtić, a kada je majka shvatila što se dogodilo, bilo je prekasno IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA! Može se dobiti i 720 eura. Evo tko ima pravo na dodatak i kako se prijaviti

Ne bismo trebali nastaviti s proizvodnjom hrane po cijenu okoliša, naglašava Garten.

Još 2009. godine 29 znanstvenika na čelu s Johanom Rockströmom, tadašnjim direktorom Instituta za okoliš u Švedskoj i sadašnjim profesorom na Sveučilištu u Stockholmu, sjelo je za stol i identificiralo devet sustava koji Zemlju drže na životu.

Pročitajte i ovo Moramo se trgnuti Zemljin sustav za održavanje na životu i sam je na aparatima: Postoji devet granica, evo koje smo prešli

Pročitajte i ovo Najtoplija je bila 2016. NASA objavila: 2019. je bila 2. najtoplija godina otkad postoje mjerenja, a zahlađenja nema na vidiku

Garten se fokusirao na četiri koja su relevantna za poljoprivredu: problem slatkih voda, dušikove i fosforne cikluse, bioraznolikost i korištenje kopna (točnije sječu šuma).

Zaključak do kojeg je došao sa svojim timom jest taj da polovica svjetske proizvodnje hrane danas krši navedene sustave i njihova ograničenja. No više od toga, ta analiza pokazala je i prvi put gdje se geografski ta ograničenja na planetu najviše krše.

Promjenom toga i prepoznavanjem što se gdje treba saditi, njemački tim znanstvenika tvrdi, omogućio bi drastično poboljšanje čitava sustava i mogućnost održive prehrane za 10 milijardi ljudi.

Da bi se to postiglo, bilo bi potrebno ponovno učiniti divljinom dijelove planeta na kojima je više od pet posto vrsta ugroženo te pošumiti farme na kojima je više od 85 posto tropskih šuma posječeno. Isto tako, trebalo bi smanjiti povlačenje slatke vode za navodnjavanje i druge svrhe, tamo gdje ga se prekomjerno koristi te u konačnici i smanjiti oplodnju zemlje dušikovim spojevima na područjima gdje su razine dušika u vodi prevelike, a proširiti poljoprivredne farme na područja na kojima te razine nisu u crvenom.

Već te promjene omogućile bi održivu proizvodnju hrane za oko 7,8 milijardi ljudi, što je trenutačno nešto više od ukupne ljudske populacije na planetu.

Daljnja smanjenja bacanja hrane i tranzicija s konzumacije mesa na druge izvore hrane mogla bi povećati održivost prehrane globalnog stanovništva na 10,2 milijarde, što bi opet bilo nešto više nego što se predviđa porast globalnog stanovništva za 2050. godinu.

Njihova analiza nije bez mana, a jedna je od njih da njemački tim nije računao na to da bi se prosječno globalno zatopljenje moglo u međuvremenu podići iznad 1,5 stupnjeva, no Garten je rekao da će u narednim studijama proučavati i efekte globalnog zatopljenja na održivost globalne proizvodnje hrane.

S druge strane, nisu uzeli niti u obzir nove tehnologije koje mogle pomoći u povećanju održivosti proizvodnje hrane na globalnoj razini, poput modificiranja genoma i korištenja solarne energije za uzgoj hrane.

Izvor: New Scientist