Hrvatski istraživači uključili se u međunarodno sveobuhvatno istraživanje o psihološkim stresorima i posljedicama u ponašanju bolesti COVID-19 koje će dati odgovore na više pitanja, među kojima su i ona o psihološkim posljedicama samoizolacije i čini li nas pandemija nervoznima.
Pročitajte i ovo
Istraživanje će dati odgovore i na pitanja o tome kako koronavirus utječe na život građana i koliko se zapravo vjeruje institucijama koje koordiniraju aktivnosti u kriznoj situaciji.
U to sveobuhvatno međunarodno znanstveno istraživanje psihologa uključili su se i hrvatski istraživači - dr. sc. Ivan Flis i Dominik-Borna Ćepulić s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta (HKS), te Ena Uzelac, doktorandica s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Pomozite psiholozima i odgovorite kako koronavirus utječe na Vaš život
Projekt je pokrenuo Danac doc. dr. sc. Andreas Lieberoth sa Sveučilišta u Aarhusu pod naslovom "Psihološki stresori i posljedice u ponašanju bolesti COVID-19". On-line upitnik dostupan je i na hrvatskome jeziku na linku, a njegovim ispunjavanjem, poručio je tročlani hrvatski istraživački tim, možete pomoći međunarodnom timu psihologa koji žele doznati na koji način pandemija koronavirusa utječe na mentalno zdravlje ljudi.
Troje istraživača iz Hrvatske objasnili su kako žele istražiti koje stvari u ovoj situaciji uznemiravaju građane Hrvatske i uzrokuju im najviše stresa - dakle, koje su najbolnije točke ove krize.
Ipak, istaknuli su, zanima ih i pozitivnija strana priče, tj. konkretne aktivnosti i ponašanja koja nam pomažu nositi se s ovim teškim trenutcima kako bi, u skladu sa stečenim spoznajama, mogli pouzdanije i sigurnije zaključiti na kojim poljima treba djelovati i kakvu vrstu pomoći pružiti našim sugrađanima.
Istraživanje važno i zbog prevencije
Rezultati istraživanja moći će se koristiti i preventivno ako se slična pandemija dogodi u budućnosti, uvjereni su psiholozi koji provode istraživanje.
Jer, kako je istaknuto, ova krizna vremena izazivaju širok raspon psiholoških reakcija, te postoje razlike u tome kako se ljudi s njima nose. Smatraju da im ako, zahvaljujući istraživanju, shvate koje se države i kakvi ljudi najbolje nose s trenutačnom situacijom, to može pomoći u formiranju konkretnih prijedloga intervencija za nadležne institucije.
Tim psihologa zanimaju i stavovi i ponašanja njihovih sugrađana te će im, kako su istaknuli, odgovori na pitanja pomoći stvoriti jasniju sliku o tome kako građani Republike Hrvatske "trenutačno dišu" - što misle o trenutačnoj situaciji, otkuda crpe informacije, jesu li spremni surađivati s nadležnim institucijama, kako se ponašaju prema svojim bližnjima, što im zadaje najviše muke, te u koga imaju najviše povjerenja.
Slobodno dostupni rezultati
Istraživanje se originalno trebalo provesti na nacionalnoj razini (u Danskoj), a zahvaljujući digitalnoj tehnologiji i povezivanju znanstvenika preko društvenih mreža, u kratkom je vremenu preraslo u veliku međunarodnu suradnju u kojoj je uključeno više od četrdeset zemalja, među kojima su i Belgija, Indija, Izrael, Italija, Meksiko, Filipini, Južna Koreja i Vijetnam.
Dodatna vrijednost ove međunarodnog istraživanja očituje se i u tome što će rezultati nakon određenoga vremena biti slobodno dostupni drugim znanstvenicima za korištenje putem Platforme za otvorenu znanost (Open Science Framework), zaključio je tročlani tim hrvatskih istraživača.
(Hina)
