Rad u Tesli, poznatom gigantu električnih automobila koji vodi Elon Musk, predstavlja jedinstveno i izazovno iskustvo. Poznata je Muskova sklonost postavljanju ambicioznih ciljeva i traženju savršenstva od svojih zaposlenika.
Musk često tjera svoje zaposlenike da prihvate "super hardcore" ili "ultra hardcore" radnu etiku, odnosno način razmišljanja koji je proširio izvan Tesle na druge njegove tvrtke poput platforme X (bivšeg Twittera).
Opipljivi učinci ovog etosa na Teslinu radnu snagu otkriveni su na podcastu "Zemlje divova: Teslin udarni val", portala The Verge. The Verge istražuje iskustva zaposlenika koji zapravo nose svu težinu takve sulude radne kulture, otkrivajući priče koje bi mogle zapanjiti mnoge. Te se priče dotiču niza pitanja, uključujući predugo radno vrijeme, nesigurne radne uvjete, slučajeve uznemiravanja, skandale, novčane kazne, tužbe te sveobuhvatni strah od iznenadnog otkaza.
Ultra strogost ili zlouporaba?
Pročitajte i ovo
Huibert Mees, koji je bio glavni inženjer koji je nadgledao ovjes Modela S tijekom svog petogodišnjeg mandata u Tesli, prisjeća se takve nepojmljive radne etike u Tesli.
Odradili ste sate, a bili su vikendi i bilo je 8, 9, 10 u noć svaku noć, rekao je. Mees, kao i mnogi drugi, priznaje ulogu koju je takva ultra strogost odigrala u Teslinu preživljavanju. Prvi dani bili su obilježeni osjećajem ispunjenosti, s malim timovima koji su surađivali na stvaranju revolucionarnih proizvoda koji su poremetili ostatak automobilske industrije.
Međutim, za neke je agresivna filozofija tvrtke zašla u područje zloporabe. Zaposlenici prepričavaju slučajeve spavanja u tvornici nakon iscrpljujućih 12-satnih smjena. Pojavila su se izvješća o radnicima koji su padali u nesvijest zbog dehidracije, a bilo je i slučajeva teških nesreća, primjerice gdje je jednom radniku nogu zgnječio automobil na pokretnoj traci. Radno okruženje svjedočilo je požarima, pa čak i puknuću kanalizacijske cijevi, zbog čega su zaposlenici morali gaziti kroz otpad.
Gotovo da nismo mogli vjerovati da nam se to nalazi pod nogama te smo čak i pitali nadređene hoćemo li zaustaviti proizvodnju, jer je situacija apsurdna, prisjetio se Dennis Durant, koji je svjedočio tom i drugim događajima kršenja sigurnosnih protokola i zaštite radnika. Durant je radio u Tesli 2014. godine.
Brojni prekršaji zaštite na radu, ekspresno uništavanje sindikalnih začetaka
Istraga je isto tako otkrila zabrinjavajuće statistike o Teslinoj tvornici u Fremontu, u Kaliforniji, koja je prikupila tri puta više prekršaja Uprave za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA) od deset drugih američkih tvornica automobila zajedno. Stope ozljeda premašile su nacionalni prosjek, a razdoblja obuke bila su znatno kraća. Također je utvrđeno da je tvrtka više puta pogrešno klasificirala i nedovoljno prijavljivala ozljede u svojim pogonima u Kaliforniji i Nevadi.
Još jedna bitna stvar u čitavoj priči jest i ta da u Tesli nema sindikata koji bi se brinuli za prava radnika. Štoviše, Elon Musk osobno pokazuje gotovo alergičnu reakciju na bilo kakve naznake sindikalnog djelovanja te takve stvari rješava trenutnim otkazima. Musk je čak bio primoran jednom prilikom obrisati objavu na Twitteru, koja je tumačena kao antisindikalna prijetnja. Durant ističe da se Tesla rješavala sindikalnih aktivnosti izrazito brzo i efektivno.
Rasizam
Pročitajte i ovo
Osim ovih zabrinutosti za sigurnost, na vidjelo su izašle optužbe za zlostavljanje na temelju rase i spola, usmjereno na afroameričke zaposlenike i žene. Kao odgovor na to pokrenuto je više tužbi, iako Tesla te optužbe oštro negira.
Melvin Berry, bivši Teslin nadzornik od 2015. do 2016. godine, prisjeća se duboko potresnog incidenta. Moj me nadređeni oslovio s n-riječi ispred drugih suradnika. Kad sam to čuo, morao sam biti siguran da čujem to što sam čuo, rekao je Berry.
Muskov odgovor na tada sve više pritužbi i stvarnih tužbi za rasizam unutar tvrtke stigao je u obliku memoranduma, koji je sve samo ne nedvosmisleno osuđivanje rasističkih (i drugih) ispada.
Tesla mora biti hardcore, ne za vraga, već zato što se borimo za dobru stvar. Jedini način kako mala kompanija može nadvladati sve te puno veće kompanije, jest da radi pametnije, brže i napornije. Dio toga da ne budete veliki kreten, jest uzimanje u obzir kako se osjeća netko tko je dio povijesno slabije zastupljene skupine. Ruku na srce, ako je netko kreten prema vama, ali se zbog toga iskreno ispriča, važno je pokazati debelu kožu i prihvatiti tu ispriku, poručio je Musk u memorandumu namijenjenom zaposlenicima.
Prioriteti, prioriteti...
Tesla je čini se uvijek prioritete stavlja u posve druga područja, a ne u primjerice ljudske resurse, gdje im je omjer djelatnika u ljudskim resursima nasuprot radne snage zapravo daleko ispod američkog nacionalnog prosjeka. Naime, u jednom trenutku su imali samo 30 zaposlenih u ljudskim resursima koji su morali brinuti o odnosima između 20.000 zaposlenih.
Iako je Tesla imala prilično dobre odnose s Kalifornijom, unatoč problemima vezanim za radnu snagu i brojnim optužbama, dogodila se 2020. godina i pandemija novog koronavirusa. Kalifornija je bila među američkim saveznim državama s najrigoroznijim mjerama zatvaranja. To je remetilo Muskovu ultra hardcore radnu etiku, kao što je tu bila i činjenica da je kineska vlada naredila obustavu rada Teslinog pogona u Kini, što je ostavilo pogon u Freemontu kao jedini koji je još u pogonu i koji nikako ne smije prestati s radom, jer je Tesla u protivnom - bivša.
Pandemija - blagoslov za Teslu, no za radnike...
Pročitajte i ovo
Musk je stoga postao najistaknutiji protivnik ozbiljnosti prijetnje pandemije i mjera zatvaranja. Poručio je da će on osobno raditi u tvrtki te je pozvao zaposlenike da se, ako žele, vrate na posao. Mnogi su to učinili, više iz straha da ne dobiju otkaz nego bilo čega drugog. Nakon što je napokon pristao zatvoriti pogon u Freemontu, Musk je nakon više tjedana glasnog prigovaranja putem Twittera i na poslovnim događajima, odigrao i politički rulet s Kalifornijom, podignuvši tužbu protiv okruga Alemeida i zaprijetivši im da će preseliti sjedište tvrtke u Teksas (SpaceX mu je već ionako tamo), što je u konačnici i učinio. Tijekom negodovanja oko ozbiljnosti pandemije, Musk je poručio da se država ponaša fašistički, oduzimajući slobodu ljudima te poručivši da država treba "vratiti prokletu slobodu ljudima". Rugala se sova sjenici da ima veliku glavu, ili tako nešto, obzirom da je Teslina ultra hardcore radna etika isto tako jedan oblik oduzimanja slobode ljudima.
Tijekom panedmije, svu težinu Muskovih poteza, opet su snosili radnici, koji su bili izloženi neadekvatnim mjerama zaštite protiv zaraze na radnom mjestu.
Tjednima nije bilo sapuna u toaletima u tvrtki, nije bilo sanitarnih stanica. Zapravo nije se događalo ništa što bi dalo dojam da se COVID shvaća ozbiljno u tvrtki, rekao je Carlos Gabriel, koji je radio u Tesli 2020. godine.
Tijekom pandemije, svijet je bio u zastoju, no Tesla kao da je živjela u nekoj drugoj stvarnosti. Oni su se proširili, ostvarili rekordne brojke prodaje, a Musk je postao i najbogatiji čovjek na svijetu. Naime, njegovo bogatstvo prije pandemije, odnosno početkom 2020. bilo je oko 26 milijardi dolara, a danas vrijedi iznad 200 milijardi dolara. E, to je utjelovljenje njegove ultra hardcore filozofije. Šteta što vojska njegovih zaposlenika i izvođača radova nisu bili adekvatno plaćeni, barem prema pritužbama koje se navode u podcastu.
Svi ti izvještaji i svjedočanstva nude uvid u složeno i izazovno okruženje u kojem su se neki Teslini zaposlenici snalazili tijekom svog vremena u tvrtki. Čitav podcast možete poslušati niže priložen.
Izvor: The Verge
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno"
-
DRAMA U KUVAJTUVIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
