Kako bi Hrvatska mogla izgledati 2074. godine? Upravo su na ovo pitanje, u sklopu obilježavanja 140. obljetnice Croatia osiguranja svoje viđenje dali ljudi iz različitih sfera društva.
Scenariji koje su osmislili, a koji su napravljeni kako bi građani uvidjeli da budućnosti nije zadana već je posljedica naših izbora i (ne)aktivnosti te aktivnije promislili o tome što možemo učiniti kako bi se 2074. ostvarila ona optimistična, a ne pesimistična verzija hrvatske budućnosti predstavljeni su u multimedijskom Paviljonu koji će sljedećih mjesec dana biti smješten ispred zagrebačkog Muzeja Mimara.
Tridesetak vodećih hrvatskih znanstvenika, stručnjaka i umjetnika kreirali su pesimistične, realistične i optimistične scenarije na području međunarodnih odnosa, demografske budućnosti, ekosustava, gospodarstva te kulture i zabave. Sažeci tih scenarija predstavljeni su kroz atraktivne filmove, koji će posjetiteljima paviljona predočiti hrvatsku budućnost.
Prošlost je temelj svega onoga što je Croatia danas - tržišni i digitalni lider i predvodnik u inovacijama, a budućnost je prostor u kojem napredujemo i stvaramo nove prilike. I zato ova izložba ne govori o tome gdje smo bili, već o tome kuda idemo. S vodećim hrvatskim znanstvenicima, stručnjacima, umjetnicima i dizajnerima analizirali smo činjenice i trendove te izradili različite scenarije hrvatske budućnosti. U Paviljonu ćete vidjeti naprednu i inovativnu Hrvatsku, ali i Hrvatsku punu problema koje nismo počeli rješavati već danas. Mjesta za optimizam i svijetlu budućnost ima, ali sve ovisi o tome kako ćemo iskoristiti potencijale koje imamo i odgovoriti na izazove koji su pred nama. Ova izložba je poziv da zajedno razmislimo kakvu Hrvatsku želimo i kako stvoriti Hrvatsku u kojoj želimo živjeti, rekao je na medijskom predstavljanju Paviljona Davor Tomašković, predsjednik Uprave Croatia osiguranja.
U pripremi scenarija budućnosti sudjelovali su: akademik Igor Rudan, astronom i futurolog Korado Korlević, sveučilišni profesori Goran Bandov, Robert Mikac, Velimir Srića, Kristijan Kotarski, Daniela Angelina Jelinčić, Tihoni Brčić, Josip Mikulić, Feđa Vukić, Zrinko Čustonja, Božo Skoko, priznati znanstvenici poput Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković, Damira Krešića, ravnatelja Instituta za turizam, Marija Šiljega, ravnatelja Instituta za vode, seizomologa Tomislava Fiketa… Tu je i intendantica zagrebačkog HNK Iva Hraste Sočo, proslavljeni hrvatski skladatelj i pijanist Matej Meštrović, ali i legenda hrvatskog skijanja Ivica Kostelić i niz drugih uglednika.
Hoće li Hrvatska i dalje biti zemlja poželjna za život i bogata strateškim resursima poput vode, kakav će biti njen položaj u vojno-sigurnosnim savezima, kako će izgledati tipični Hrvat za 50 godina, hoće li nas operirati roboti, koji sport ćemo najviše pratiti, tko će biti najslušaniji glazbenik i hoće li on uopće biti čovjek, hoće li Zagreb postati najzelenija europska prijestolnica ili će ju neki novi doseljenici izbjegavati u širokom luku, hoće li naše rive biti potopljene… - samo su neka od pitanja na koja odgovore možete potražiti u ovom jedinstvenom pop-up muzeju.
Multimedijski paviljon „Hrvatska 2074. – pogled u budućnost“ bit će otvoren od 10. rujna do 10. listopada od 10:00 do 21:00 sati svakoga dana, na adresi Rooseveltov trg 5, ispred Muzeja Mimara. Ulaz u paviljon je besplatan.
