Još nije razvijena svijest o globalnoj prijetnji gubitka kisika u oceanima

Tu pojavu treba prepoznati kao jednu od glavnih prijetnji morskim ekosustavima i uključiti je u buduće strategije upravljanja planetarnim zdravljem međuvladinih tijela i okvira na visokoj razini, naglasio je Europski odbora za istraživanja mora (European Marine Bord, EMB), a priopćio u petak Institut Ruđer Bošković (IRB).

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Teheran pod žestokim udarom, Izrael nesmiljeno udara, SAD priznao prve gubitke. Rusija upozorila: "Još uvijek nismo vidjeli dokaze" Nova akcija U tijeku su uhićenja i pretresi! Procurilo tko je na meti policije i USKOK-a MISTERIOZNA MRLJA Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovu vratu: Oglasila se Bijela kuća

EOIM je to poručio u povodu objave dokumenta Future Science Brief on Ocean Oxygen u kojim su izneseni uzroci i posljedice ove pojave te preporuke za upravljanje, istraživanje i praćenje oceana u budućnosti, au izradbi dokumenta je pod koordinacijom EMB-a sudjelovao i IRB.

Pročitajte i ovo Potencijalne nove terapije Novo istraživanje u kojem su sudjelovali znanstvenici s IRB-a rasvjetljava mehanizme razvoja malignosti uzrokovane HPV-om

Voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava na IRB-u te članica radne skupine EMB-a koja je objavila taj dokument Irena Ciglenečki-Jušić istaknula je kako unatoč evidentnim činjenicama, zabrinjavajuće što još uvijek nije dovoljno razvijena svijesti o globalnoj prijetnji gubitka kisika u oceanu.

Po njezinim riječima na primjeru Rogozničkog jezera u Hrvatskoj kojeg istražujemo zadnjih trideset godina, naučili smo puno o biogeokemijskim procesima kao i o deoksigenaciji u moru.

Rogozničko jezero se smatra ekstremnim, visoko eutrofnim morskim sustavom koji je pod stalnim utjecajem meteoroloških i oceanografskih prilika Jadrana, ali i turističkih aktivnosti poput skakanja, plivanja ili ronjenja, rekla je dodavši kako je utjecaj tih prilika, zbog malog volumena i izoliranosti jezera, nekoliko puta izraženiji nego u ostatku Jadrana, te se stoga razmišlja i o višem stupnju zaštite jezera.

Pojasnila je kako je glavna karakteristika jezera sezonsko uslojavanje vodenih slojeva na gornji sloj bogat kisikom, srednji sloj, koji je zbog ljubičastih sumpornih bakterija obojen u ljubičasto te pridneni sloj bez kisika, kojeg karakterizira potpuni mrak i visoke koncentracije toksičnog amonijaka i sulfida.

Povremeno, napomenula je, no sada sve češće, dolazi do izmiješavanja tih slojeva s potpunim gubitkom kisika u jezeru, što dovodi do drastičnih promjena kako u boji jezera tako i funkcioniranju ovog ekosustava.

Pročitajte i ovo Vrijednost više od 330 tisuća eura IRB predstavio spektrometar masa, instrument za analizu proteina

Zbog svega navedenog, Rogozničko jezero se smatra prirodnim laboratorijem tzv. mikrokozmosom za praćenje promjena u okolišu, a u novije vrijeme pokazalo se idealnim i za praćenje transporta i donosa pustinjske prašine iz Sahare na područje srednjeg Jadrana, rekla je Ciglenečki-Jušić.

Pojava sve većeg gubitka kisika u oceanima naziva se deoksigenacija oceana. Uzrok sve većoj deoksigenaciji je globalno zatopljenje uzrokovano djelovanjem ljudi te donos hranjivih tvari s kopna. Niska razina kisika potiče stvaranje stakleničkih plinova i toksičnih spojeva te pogoršava kvalitetu vode, što negativno utječe na morske ekosustave kao i na dostupnost morskih resursa lokalnim zajednicama i gospodarstvu.