Novi znanstveni dokazi ukazuju da su simptomi apstinencije nakon kratkotrajnog uzimanja antidepresiva možda rjeđi nego što se ranije mislilo. No, vodeći stručnjaci upozoravaju da ti podaci ne odražavaju stvarnost dugotrajne upotrebe antidepresiva.
Sameer Jauhar s Imperial Collegea u Londonu vodio je znanstveni pregled 49 randomiziranih kontroliranih ispitivanja. U tim studijama, koje su pratile simptome tjedan dana nakon prestanka terapije, sudionici koji su prestali uzimati antidepresive u prosjeku su prijavili jedan simptom više od onih koji su nastavili terapiju ili uzimali placebo.
Druga analiza pokazala je da je vrtoglavica bila najčešći simptom, zabilježena kod 7,5% osoba koje su uzimale antidepresive, naspram 1,8% u placebo skupini. Mučnina, razdražljivost i osjećaj nestabilnosti također su prijavljeni, svaki kod manje od 5% korisnika antidepresiva i manje od 2% u placebo skupini.
Usporedba s ranijim procjenama
Ti rezultati znatno su niži od ranijih procjena. Znanstvena analiza iz 2019. godine sugerirala je da više od 50% korisnika prijavljuje simptome, no taj se podatak uglavnom temeljio na internetskim anketama.
Ljudi s težim simptomima mogu biti skloniji javiti se, rekao je za New Scientist Michael Browning s britanskog Sveučilišta Oxford, koji nije sudjelovao u istraživanju.
Znanstvena analiza iz 2023. godine utvrdila je da 31% osoba ima simptome apstinencije, u usporedbi sa 17% u placebo skupinama. No,ta analiza nije navela o kojim se točno simptomima radi, istaknuo je Jauhar.
Dugotrajna upotreba uvelike zanemarena
To je doista važno za ovo područje, jer okuplja i sažima podatke iz puno, puno robusnih studija koje uključuju više sudionika nego prethodne, rekla je New Scientist Susannah Murphy sa Sveučilišta Oxford, koja isto tako nije sudjelovala u istraživanju.
No John Read sa Sveučilišta East London kritizirao je za isti portal kratkoću istraženih razdoblja.
Postoji snažna povezanost između duljine uzimanja ovih lijekova i vjerojatnosti pojave simptoma apstinencije, rekao je Read, komentirajući navedeno istraživanje koje je objavljeno u časopisu JAMA Psychiatry.
To je kao da se zaletite autom u zid brzinom od 5 kilometara na sat i kažete da je to sigurno, dok zanemarujete činjenicu da ljudi voze cestom 60 kilometara na sat, dodaje pak na kraju Mark Horowitz sa University Collegea u Londonu.
