Arhitektska tvrtka iz SAD-a ima plan kako nove nebodere izgraditi tako da odstranjuju ugljični dioksid iz atmosfere te tako imaju ugljično pozitivan, a ne više samo neutralan učinak na emisije stakleničkih plinova.
Pročitajte i ovo
Svoje ambiciozne dizajne za nebodere nazvane "urbane sekvoje" (Urban Sequoias), dizajneri arhitektske tvrtke Skidmore, Owings & Merrill (SOM) otkrili su tijekom proteklog klimatskog summita COP 26, koji je održan u Glasgowu.
Njihovi neboderi mogli bi ukloniti i do 1000 tona ugljika iz atmosfere, što je ekvivalent učinku 48.500 drveća u prirodi.
Pročitajte i ovo
Projekt je nazvan po najvećem svjetskom drveću, a svaki neboder bi koristio višestruke pristupe u odstranjivanju ugljika iz atmosfere, uključujući i materijale za njihovu izgradnju koji apsorbiraju ugljik, uzgoj biljaka i algi (za gorivo, energiju i hranu) te tehnologiju hvatanja ugljika izravno iz zraka.
Potonja bi tehnologija bila potpomognuta "efektom gomilanja" u dizajnu samog nebodera, koji bi pomogao u privlačenju zraka u središte zgrade gdje bi se iz njega izvlačio ugljik dok bi se istovremeno na taj način pridonijelo sustavu nulte stope energije same zgrade.
Dizajneri tvrde da bi njihove urbane sekvoje mogle, ako se pretpostavi da bi njihov vijek bio najmanje 60 godina, apsorbirati i do četiri puta više ugljika koji se oslobađa u atmosferu, kao posljedica njihove same konstrukcije.
Prikupljeni ugljik mogao bi se nakon toga koristiti za proizvodnju biomaterijala za ceste, cijevi i druge proizvode vezane za urbanu infrastrukturu.
Zamislite svijet u kojem zgrada pomaže u ozdravljenju planeta, kaže Kent Jackson, partner u SOM-u.
Dodaje da se njihova ideja može primijeniti u bilo kojem dijelu svijeta i na bilo kojoj razini veličine samog nebodera.
Moć ove ideje jest u tome da je ona toliko izvediva, nadovezao se njegov kolega Yasemin Kologlu.
Dok je prototip dizajna neboder koji može prikupiti 1000 tona ugljika iz zraka na godišnjoj razini, načini na koje bi taj neboder prikupljao ugljik iz atmosfere mogu se zapravo primijeniti na zgrade svih tipova i veličina.
Konstrukcijom zgrade od materijala poput biocigle, biobetona, betona od konoplje i drveta, svi koji koriste manje ugljika od alternativa i dio kojih upija ugljik tijekom vremena, moguće je smanjiti ugljični učinak gradnje za 50 posto, nasuprot korištenju klasičnog betona i čelika.
Progresivni pristup mogao bi smanjiti emisije tijekom izgradnje za 95 posto, ističu iz SOM-a.
Prema tvrdnjama te tvrtke, izgradnjom urbanih sekvoja može se hvatati i do 120 tona ugljika po kvadratnom kilometru ako bi se urbane betonske površine pretvorile u vrtove, a gradovi reizgradili kao krajolici koji intenzivno apsorbiraju ugljik te da se u postojeće ceste ugradi tehnologija za hvatanje ugljika..
Navedena brojka mogla bi se i utrostručiti ako bi se iste strategije upotrijebile i u parkovima te ostalim zelenim površinama.
Kad bi svi gradovi u svijetu izgradili urbane sekvoje, izgrađeni okoliš mogao bi godišnje iz atmosfere odstraniti i do 1,6 milijardi tona ugljika, ističe Mina Hasman, viša suradnica tvrtke SOM.
Izvor: Daily Mail
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno"
-
DRAMA U KUVAJTUVIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
