Jabučka kotlina pokazuje da cijelo Sredozemlje ima šansu za oporavak

U svijetu je mnogo mjesta posebno važnih za zaštitu morskih resursa poput mrjestilišta i rastilišta brojnih vrsta.

tri vijesti o kojima se priča F-35I Ovaj borbeni zrakoplov ključ je izraelske zračne nadmoći nad Iranom i s razlogom nosi naziv - "Moćni" DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Šire se snimke američkog konzulata u Dubaiju u plamenu

U Jadranu je najpoznatije takvo područje Jabučka kotlina, pojas od hrvatskog otoka Žirja do talijanske Ortone, gdje se nalazi gotovo četvrtina ukupne biomase gospodarski važnih vrsta sjevernog i središnjeg Jadrana.

Niz godina Jabučka kotlina bila je ribolovno područje odakle je dolazilo više od 30 posto koćarskog ulova hrvatske i talijanske flote. No, prelov je iscrpio riblji fond.

Godine 2015. prvi je puta uspostavljena mjera zabrane koćarskog ribolova u najdubljem dijelu kotline s ciljem zaštite škampa i oslića. Ali kako kratke obustave ne rezultiraju dugoročnim rezultatima, nagodinu je uvedena trogodišnja zaštita.

Jabučka kotlina je najbolji primjer kojom se brzinom ekosustav može oporaviti. Pozitivni učinci uočljivi su u širem dijelu otvorenog srednjeg Jadrana, izjavio je hrvatski eurozastupnik Predrag Fred Matić.

U okviru nedavno usvojenog izvješća EP, usvojen je i njegov amandman kojim poziva na uspostavu dodatnih područja ograničenog ribolova u Mediteranu.

Igor Isajlović sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo rekao je Hini da se prema lanjskoj procjeni biomasa oslića u Jadranu povećava, ali bi ipak trebalo doći do redukcije ribolova.

Bilo bi idealno kada bi se on smanjio za više od pola i tome bi u budućnosti trebalo težiti, poručio je.

Škamp je dugo bio kritičan, ali već nakon nekoliko godina zaštite primijećen je značajan oporavak, navodi Isajlović.

Uspostavom zone ograničenja i ribari su primijetili porast resursa pa su, iako prije skeptični ili protiv uspostavljanja zaštite, postali njihovi zagovornici.

Koćarenje kao krčenje šuma

Prijedlog EU-a za ograničavanje ribolova u Jabučkoj kotlini prihvaćen je 2017.

Temeljen na radu Akcije za oporavak Mediterana (MedReAct) i Projekta za obnovu Jadrana, obuhvaćao je tri područja kotline - jedan je zatvoren za svaki oblik eksploatacije, a u ostala dva ribolov se znatno ograničio.

Međutim, više od 200 istraživača uoči zasjedanja zatražilo je da se koćarenje zabrani trajno jer je, kako su naveli, više od 90 posto resursa Jadrana iscrpljeno, a vidljive su velike štete na cijelom ekosustavu.

Posljedice koćarenja usporedili su s krčenjem šuma.

Procjene pokazuju da su gotovo sve gospodarski važne vrste u stanju prelova. Stoga je usvojen višegodišnji plan upravljanja koćarskim ribolovom, a kao dodatna mjera definirano je i Zaštićeno ribolovno područje Jabučke kotline koja traje već šest godina.

Radi se o jednom od najvećih takvih područja u Mediteranu.

U svijetu se trećina svih zaliha morske ribe lovi neodrživo, a najrizičnija situacija je upravo u Sredozemlju.

No, dobra je vijest da su se, prema izvješću o stanju mediteranskog i crnomorskog ribarstva (SoMFi 2020), prelov i eksploatacija između 2014. i 2018. godine smanjili pa je Opća komisija za ribarstvo na Mediteranu (GFCM) prvi puta nakon više desetljeća izvijestila o pozitivnim trendovima.

Održivo ribarenje

Održivo ribarstvo podrazumijeva osiguravanje zdrave hrane, očuvanje baštine i opstanak radnih mjesta.

Jasno je da se pretjerano izlovljava, ali ljudi moraju i od nečega živjeti, kaže Isajlović.

Ribari trebaju postati čuvari mora i njegovih resursa i eksploatirati se treba toliko da se more može oporaviti, dodaje.

EP prepoznao je nužnost uspostavljanja što većeg broja zaštićenih područja u skladu sa Zelenim planom kao i nedavno usvojenom Strategijom EU-a o bioraznolikosti do 2030. prema kojoj 30% svih europskih mora treba zaštiti.

Početi djelovati ne trebamo hitno, nego već dobrano kasnimo, upozorava Matić.

Isajlović napominje da već postoji cijeli niz mjera. Skoro svake godine na mjesec dana se zabranjuje koćarenje u otvorenome moru srednjeg i u kanalima sjevernog Jadrana radi pojave veće količine mlađih jedinki oslića i škampa.

Osim toga, kada se negdje pojave iznimno velike količine nedorasle ribe, rade se interventne zabrane.

Ističe da smo i prije ulaska u Uniju imali skoro 30 posto mora zaštićeno od koćarenja. Od kada smo dio EU, koćarski ulov se odmaknuo na milju i pola od obale, a ako je dubina manja od 50m, udaljenost je dvije milje.

Riblji stokovi prekomjerno se iskorištavaju, klimatske promjene i onečišćenja narušavaju ekosustave, ali oporavak je moguć. Jabučka kotlina primjer je da se, kada postoji volja, može učiniti mnogo.