Izvoz hrvatske IT industrije premašio 9 milijardi kuna

Pročitajte i ovo NOVI FENOMEN Nevjerojatni podaci o navikama kupaca u Hrvatskoj - trgovci nisu oduševljeni inflacija jede novac Unatoč visokim troškovima života, Hrvati sve više čuvaju svoj novac: Evo tko je rekorder po štednji

tri vijesti o kojima se priča F-35I Ovaj borbeni zrakoplov ključ je izraelske zračne nadmoći nad Iranom i s razlogom nosi naziv - "Moćni" Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Šire se snimke američkog konzulata u Dubaiju u plamenu DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom

U zagrebačkom kinu Kaptol Boutique Cinema održana je konferencija Hrvatske gospodarske komore IT industrija kao pokretač rasta i razvoja: Analiza stanja i sljedeći potezi, na kojoj su, među inim, predstavljeni i rezultati analize Udruženja za informacijske tehnologije HGK o hrvatskoj IT industriji i njezinoj ulozi u gospodarstvu. Podaci su pokazali kako je hrvatska IT industrija i u protekloj, pandemijskoj godini, koja je sve tvrtke uhvatila nespremne, nastavila s pozitivnim trendovima rasta i razvoja.

Tako su ukupni prihodi cijele IT industrije u Lijepoj Našoj u 2020. godini iznosili 27,82 milijardi kuna, pri čemu je izvoz iznosio devet milijardi kuna, što je 6,4 posto ukupnog izvoza Hrvatske. Broj zaposlenih u industriji približio se brojci od 35 tisuća, a evidentirano je 5707 kompanija u ovom sektoru u kojima prosječna neto plaća iznosi devet tisuća kuna. To je za 60 posto viša plaća u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću u Hrvatskoj.

Kako se to može i očekivati, daleko najveći prihod od IT industrije ostvaren je u Gradu Zagrebu, nakon kojeg slijede Istarska i Zagrebačka županija, dok su najviše stope prihodovnog rasta ostvarile Šibensko-kninska, Požeško-slavonska i Karlovačka županija.

Što se aktualne i sljedeće godine tiče, i dalje se očekuje rast prihoda - u 2021. ta bi brojka trebala iznositi skoro 31 milijardu kuna, dok bi prihodi 2022., prema predviđanjima Udruženja za IT HGK, trebali iznositi 34,5 milijardi kuna.

Nakon predstavljanja rezultata održan je panel Budućnost je svijetla uz IT, kojim je moderirao Saša Ćeramilac, a na kojem su sudjelovali Boris Žitnik (OMNIAconsult), Tomislav Bronzin (Udruženje za IT i Citus), Denis Fusek (Udruženje za IT i Lama), Plamenko Barišić (Udruženje za IT i King ICT) i Robert Blažinović (načelnik Sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja).

Problem paušalaca i radne snage

Na panelu je bilo govora o potencijalu i budućnosti hrvatske IT industrije, ali i problemima s kojima su suočene kompanije u ovom sektoru, pri čemu se prvenstveno misli na neravnopravne uvjete paušalnih obrta te nedostatak radne snage.

Komentirajući analizu tržišta, Boris Žitnik rekao je kako je u prošloj godini većina gospodarskih brojki bila u minusu, no usprkos tome hrvatska IT industrija ostvarila je rast od 3,3 posto, uz naglasak kako je na domaćem tržištu ipak došlo do blagog pada, no zato je zadržana dvocifrena stopa rasta kada je u pitanju izvoz.

Upozorio je i na jedan problem, o kojem se više puta razgovaralo tijekom konferencije, a to je struktura izvoza jer danas je malo velikih kompanija i izvoznika, dok je puno malih tvrtki koje rade programerske poslove za nekog drugog.

Na isti problem upozorio je i Robert Blažinović. Rast kompanija koje se otvaraju u Hrvatskoj ne odgovara rastu prihoda i zapošljavanju. Razlog - često otvaranje paušalnih obrta i j.d.o.o.-a koje otvaraju bivši zaposlenici velikih ili većih kompanija i onda rade za strance. Takva situacija smanjuje konkurentnost hrvatske IT industrije.

Slično razmišlja i Plamenko Barišić, pri čemu je rekao kako su glavni problem koji predstavljaju paušalni obrti neravnopravni uvjeti koje imaju u odnosu na druge aktere na tržištu: "Ne želimo se boriti protiv paušalaca, no želimo jednake uvjete."

Denis Fusek je podsjetio kako je upravo IT najpropulzivnija industrija na svijetu jer se svaka druga industrija mora digitalizirati. Upozorio je kako, kada je u pitanju radna snaga, dolazimo do zasićenja te svi oni koji su radno sposobni i imaju priliku raditi u ovoj industriji, već rade i sada traže nove poslove na kojima mogu više zaraditi, pri čemu neki rješenje pronalaze upravo u paušalnim obrtima.

Privlačenje mladih u STEM područja

Rješenje u tom pogledu jest da bi trebalo poraditi na privlačenju mladih u STEM područja, ali i omogućiti priljev mladih na STEM studije iz inozemstva i lakše zapošljavanje stranaca. Tako ne radimo konkurenciju našoj radnoj snazi, već dovodimo novo znanje, komentirao je Fusek.

Što se budućnosti tiče, panelisti su optimistični. Robert Blažinović kaže kako će se naše gospodarstvo transformirati, a veliku ulogu u toj transformaciji imat će upravo IT industrija, pri čemu bi najveći problem mogao biti kapacitet, odnosno radna snaga. Fusak očekuje nastavak rasta prihoda i podsjeća kako će Nacionalni plan oporavka Hrvatskoj donijeti sredstva i prihode koji nisu beznačajni. U tom pogledu kao rizik naglasio je trenutačno stanje na tržištu na kojem nema robe pa će infrastrukturna ulaganja biti rizična i neće ih se uvijek moći realizirati.

I on dugoročno kao najveću opasnost za industriju vidi nedostatak ljudskog kapitala. Hrvati imaju znanje i kvalitetu, zbog čega su cijenjeni u svijetu pa ne treba čuditi ako će u budućnosti strane tvrtke koje imaju kapital, tj. financije početi s preuzimanjima hrvatskih kompanija, pri čemu im neće biti važni klijenti i poslovanje kompanija, već prvenstveno - ljudski kapital.