Iznenađujuće otkriće: Teška infekcija poznatom bolešću može smanjiti tumore

U neočekivanom obratu nova istraživanja otkrivaju da bi teška bolest COVID-19 potencijalno mogla pomoći u borbi protiv raka. To iznenađujuće otkriće, koje je u komentaru za The Conversation istaknuo Justin Stebbing, profesor biomedicinskih znanosti na Sveučilištu Anglia Ruskin, pokazuje kako bi virus SARS-CoV-2 mogao pokrenuti imunološke reakcije koje smanjuju tumore. Međutim, Stebbing jasno daje do znanja da to ne znači da se bi ljudi trebali aktivno zaraziti COVID-om.

Monociti i njihova iznenađujuća uloga

Studija se fokusira na monocite, imunološke stanice koje obično brane organizam od infekcija. Kod raka, međutim, tumori često manipuliraju monocitima kako bi se zaštitili od imunološkog sustava. Znanstvenici su otkrili da teški oblik bolesti COVID-19 uzrokuje da tijelo proizvodi jedinstveni oblik monocita sa sposobnošću borbe protiv raka. Dok su te stanice trenirane da ciljaju virus, one također zadržavaju i moć borbe protiv raka.

tri vijesti o kojima se priča Nestao u Portugalu Tragičan kraj potrage: Bivši dekan zagrebačkog fakulteta pronađen mrtav u tijeku Rat na Bliskom istoku Ubijen jedan od najvažnijh iranskih generala. Masovni napadi diljem Zaljeva, Iran upozorio Veliku Britaniju SIGURNOSNI PROPUST Mornar slučajno otkrio lokaciju francuskog nosača zrakoplova

Ako je monocit brava, a COVID RNK ključ, onda COVID RNK savršeno pristaje, kaže Ankit Bharat, znanstvenik sa Sveučilišta Northwestern i jedan od autora spomenutog istraživanja.

Revolucionarni rezultati kod miševa

Znanstveni tim testirao je tu hipotezu na miševima s uznapredovalim rakom, uključujući melanom i rak debelog crijeva. Davanjem lijeka koji je oponašao imunološki odgovor na teški oblik COVID-19, inducirali su proizvodnju tih posebnih monocita. Rezultati su bili zapanjujući jer tumori su se počeli smanjivati ​​u svim proučavanim vrstama raka. Ti monociti, za razliku od svojih uobičajenih kopija, nisu bili uključeni u tumore. Umjesto toga, migrirali su na mjesta tumora, gdje su aktivirali prirodne stanice ubojice koje su napale rak.

Taj mehanizam zaobilazi oslanjanje na T stanice, kamen temeljac mnogih trenutačnih imunoterapija, koje često ne uspijevaju kada imunološki sustav ne može proizvesti dovoljno T stanica.

Što to znači za liječenje raka?

Iako je navedeno istraživanje provedeno na miševima, ono otvara uzbudljive mogućnosti za liječenje raka kod ljudi, smatra Stebbing i napominje da bi to moglo biti osobito korisno za pacijente koji ne reagiraju na tradicionalne imunoterapije. Iako cjepiva protiv COVID-a nisu sposobna izazvati taj odgovor u proizvodnji monocita, navedeno otkriće utire put razvoju novih lijekova koji bi mogli iskoristiti snagu tih posebnih monocita koji se bore protiv raka.