Mladi su digitalno pismeni i globalizirani, ali digitalne prakse u Hrvatskoj mnogo se više koriste za zabavne sadržaje nego za kulturni ili društveni angažman, pokazalo je istraživanje koje je Institut Ivo Pilar proveo lani među među studentima u Zadru, Splitu i Dubrovniku.
zračni udari
Amerika izvela nove napade na Iran
VREMENSKA PROGNOZA
Prženje se nastavlja, ali stiže i promjena: Pogledajte kada točno prestaje toplinski val i gdje prijeti olujno nevrijeme
JESTE LI ZNALI?
Zbog toplinskih udara blagi simptomi rijetkih bolesti preko noći mogu postati opasni
Istraživanje je pokazalo da društveno raslojavanje snažno određuje šanse mladih, njihov izbor studija i pristup praksi, rekla je sociologinja Inga Tomić-Koludrović predstavljajući u srijedu istraživanje na skupu u povodu 34. godišnjice rada Instituta.
Dodala je da su mladi politički aktivni povremeno, ali i nedosljedno, kao i da njihove 'offline' mreže podrške najčešće obuhvaćaju tek jednu do pet osoba, dok široke online mreže oblikuju algoritmi globalnih platformi.
Navela je i da društvo često ima predrasude prema mladima "jer ih zapravo ne razumije". Upozorila je i na razlike u digitalnim navikama, uključujući rodne razlike i razdvajanje između samoprezentacije i kulturnog angažmana te posebno istaknula vrijednosne kontradikcije među mladima.
Visoko vrednuju brigu o drugima, a istodobno su tolerantni prema tome da se na nasilje odgovori nasiljem, rekla je Tomić-Koludrović.
Mladi su generalno zadovoljni, ali najmanje zadovoljni samima sobom i to zbog visokih očekivanja i prevelikog opterećenja. Općenito, djevojke iskazuju niže razine zadovoljstva životom i spremnije su zatražiti pomoć, istaknuto je.
Istraživanje u kojem je pak sudjelovalo 221 dijete u dobi od šesto do osam godina te jedan roditelj, u dva vala tijekom 2024. i 2025. godine, pokazalo je da je veća uporaba aplikacija za zabavu kod djece povezana s nižim obiteljskim zadovoljstvom, dok su djeca koja provode više vremena u fizičkim aktivnostima i igri na otvorenom zadovoljnija svojom obitelji.
Uz obilježavanje 34. obljetnice Instituta, ravnatelj Željko Holjevac istaknuo je da je riječ o multidisciplinarnom institutu u kojem rade psiholozi, sociolozi, povjesničari i predstavnici društveno-humanističkih disciplina. Dodao je da je Institut od svog osnutka prevalio veliki put do najvećeg javnog instituta u području društvenih znanosti u Hrvatskoj, nagalsivši pritom važnost projektnog rada.