Tim istraživača iz Hrvatske, većina s Fakulteta organizacije i informatike dio su istraživačkog projekta "ORKAN - Okvir za kontrolu i nadzor bespilotnih letjelica" koji je pronašao algoritamsko rješenje za upravljanje konstelacijom dronova koje može locirati pilote uljeznih dronova.
IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA!
Tko ima pravo na inkluzivni dodatak? Može se dobiti i 720 eura
"i dalje su plesali, vrištali..."
Turisti mu zapalili apartman: "U 30 minuta nestalo je 50 godina našeg života, supruga i ja ne možemo oka sklopiti"
KAOS U CEUTI
Na stotine maloljetnika lutaju ulicama: "Očajne obitelji traže svoju djecu"
Riječ je o glavnom rezultatu projekta ORKAN. Osim trinaest istraživača iz Hrvatske, u timu se nalazi i inozemni istraživač s Islanda, dok je voditelj tima profesor i nekadašnji dekan Fakulteta organizacije i informatike (FOI) Neven Vrček, priopćeno je u ponedjeljak iz Fakulteta za organizaciju i informatiku Sveučilišta u Zagrebu.
Istraživanje i razvoj softvera trajalo je tri godine, a posljednji eksperiment napravljen je u siječnju na području Donjeg Međimurja, kada su u zrak uspjeli podići jato dronova obogaćenih uređajima osmišljenih na Fakultetu organizacije i informatike.
Pročitajte i ovo
Revolucija u naoružanju
Bivši Googleov CEO pokrenuo startup s ciljem masovne proizvodnje AI vojnih dronova
Pročitajte i ovo
Veća nosivost
Paket stiže dronom: Wing predstavio još veći model dostavne bespilotne letjelice
Navedeni uređaji iz okoline mogu prikupiti signale i izmjeriti njihovu snagu, što ukazuje na lokaciju pilota koji može biti i uljezni, navodi se u priopćenju.
Kako je pojasnio prof. Vrček, algoritam može ima široku komercijalnu primjenu pa se tako može koristiti za mjerenje buke i mjerenje zagađenja okoliša u urbanim sredinama, ali i za mjerenje radio signala i svih oblika nepoželjnih radio emisija koje se mogu pojaviti na nekom teritoriju.
Nama je ovo prvenstveno bio znanstveni projekt, no moguća je i komercijalizacija među svima onima koji se bave nekom vrstom monitoringa okoline, dodao je Vrček.
Novo algoritamsko rješenje predstavljeno je kao platforma za buduća znanstvena istraživanja, a financirala ga je Hrvatska zaklada za znanost, i to u iznosu od 71 tisuću eura, navodi se u priopćenju.