Profesor na američkome Sveučilištu Columbus Zdeslav Hrepić u iscrpnu je predavanju o obrazovnim reformama u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u proteklih pola stoljeća istaknuo kako je za kvalitetno obrazovanje presudna metodologija, te upozorio da treba paziti da korištenje tableta ne šteti djeci.
Fizičar koji je fakultetsku diplomu stekao u rodnoj Hrvatskoj, čije obrazovanje smatra kvalitetnim i boljim nego u mnogim zemljama koje u obrazovanje ulažu više novca, znanstvenu karijeru nastavio je u SAD-u. Trenutačno predaje fiziku na Sveučilištu Columbus u američkoj saveznoj državi Georgiji, a u četvrtak poslijepodne održao je višesatno predavanje u Nacionalnome centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
Predavanje su s pozornošću pratili mnogi zainteresirani za američka iskustva u reformi obrazovanja u kontekstu istoga procesa koji se 'zahuktava' u Hrvatskoj, gdje u tijeku eksperimentalna provedba reforme obrazovanja, a od iduće bi se godine trebala frontalno uvesti u sve hrvatske škole.
Među ostalima, na predavanju su bili i predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora Vesna Bedeković, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Momir Karin, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević i ravnateljica NCVVO Ivana Katavić koji su uvodno pozdravili predavača i istaknuli važnost primjera dobre prakse drugih zemalja za obrazovnu reformu u Hrvatskoj.
'Zaljubljenik' u tablete u nastavi, ali oni ne pomažu da studenti više uče
Iako je osobno 'zaljubljen' u primjenu tableta u nastavi i na svome je sveučilištu jedini koji ih i koristi u nastavi, profesor Hrepić spomenuo je i neke rezultate istraživanja koje je osobno proveo a pokazuju da te ne znači da, kako je rekao, "studenti koji koriste tablete uče više".
Posvjedočio je kako je s velikim entuzijazmom počeo koristiti tablete u nastavi još 2006. te da je puno truda uložio u pronalaženju dobroga softvera koji je ključan da bi tablet mogao ostvariti one ciljeve zbog kojih ga je i odlučio primjenjivati u nastavi a to su, među ostalim, interakcija, preglednost materijala i koncentracija na sadržaj poučavanja.
I dok su početni rezultati primjene tableta u nastavi pokazali 'idealnu sliku', profesor Hrepić istaknuo je kako se u daljnjoj evaluaciji njihove primjene pokazalo da je ta idealna slika počela 'blijediti'.
Tableti su 'dvosjekli mač'
Rezultati istraživanja tako su dali tri lekcije, rekao je predavač.
Prva govori o tome da, ako ste vi i vaši studenti pasionirani korisnici novih tehnologija, ne znači da će studenti i učiti više. Druga lekcija kaže da neki studenti mogu imati koristi od primjene tableta, te da su oni koji su ih sustavno koristili bili u prosjeku za jednu ocjenu bolji od onih koji ih uopće nisu koristili, a najgore rezultate pokazali su studenti koji su samo djelomično koristili tablete i bili su za jednu ocjenu lošiji od studenata koji nikada nisu koristili tablete. Hrepić je rekao kako su neki od razloga za to nesustavne bilješke koje imaju takvi studenti, a koji su često i puno više znanje 'tražili' i na društvenim mrežama.
Zato su, rekao je Hrepić, tableti 'dvosjekli mač', jer njihova primjena može dati lošije rezultate nego njihovo nekorištenje, a pogotovo ako ih upotrebljava netko tko ih zapravo ne voli koristiti i ne zna ih upotrebljavati. Treća lekcija je da treba razlučiti jesu li bolji rezultati učenja rezultat primjene tableta ili promjene metodologije poučavanja, a Hrepić je sklon vjerovati kako je za kvalitetno obrazovanje presudna baš metodologija.
Smatra da kompjutori sami po sebi neće i ne mogu unaprijediti nastavu što se, rekao je, pokazalo i u SAD-u. S tim u vezi, postavio je pitanje zašto se u Hrvatskoj misli da će u tome uspjeti, iako drugi to nisu ostvarili.
Reforma se ne može provesti 'izvana'
U prvome dijelu predavanja Hrepić je govorio u obrazovnim reformama u SAD-u u proteklih pola stoljeća. Ocijenio je kako su te reforme bile neuspješne jer su se pokušale provesti 'izvana' . Nakon svih reforma rekao je, rezultati pokazuju da je obrazovanje manje kvalitetno, iako su, u skladu s reformama obrazovanja, s više novca financirane škole u kojima je trebalo smanjiti nejednakosti, a zakonom je, primjerice, utvrđeno i da se djeca s posebnim potrebama trebaju obrazovati u najmanjoj restrikciji. Utvrđeno je i da se znanje provjerava na testovima za koje je pak razvijena posebna industrija koja priprema učenike za te testove, a ignorira se to što dijete stvarno može postići.
Hrepić je i osobno primijetio da svaka nova generacija studenata ima nižu razinu znanja, te ocijenio kako se podcjenjuje činjenično znanje, a studenti imaju i sve slabije grafomotoričke sposobnosti.
Zato, zaključio je, profesor Zdeslav Hrepić, treba biti jako oprezan u primjeni tableta kod djece kako im oni ne bi štetili i spriječili razvoj njihovih grafomotoričkih sposobnosti. Ustvrdio je i da se uspjeh obrazovne reforme temelji na dobrim učiteljima koji "vrijede više od tisuća dolara".
(Hina)
