Hrvatska će graditi mrežu fact checkera za uspostavu provjere činjenične točnosti tvrdnji u medijskom prostoru za što je predviđeno 45 milijuna kuna iz EU fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, potvrdili su Hini iz Ministarstva kulture i medija.
Pročitajte i ovo
Uočili smo potrebu za takvom investicijom iz više razloga. Činjenica jest da smo kroz dvije godine koronakrize, potresa i nedavno, nažalost, započete agresije na Ukrajinu, doslovce zasuti dezinformacijama. Jako je teško razlučiti što su točne informacije, a što su dezinformacije koje u ovo vrijeme zaista mogu biti vrlo opasne, kazao je državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl.
Dodao je i kako se do ideje za uspostavom provjere medijskih činjenica (fact checking) došlo u suradnji s medijskim sektorom - s novinarima i nakladnicima, a to je vezano i uz preporuku Europske komisije da se radi na pronalaženju načina za suzbijanje dezinformacija.
Postoji više ciljeva - jedan je što manje dezinformacija u medijima, a drugi poticanje profesionalnog novinarstva, ističe Partl. Dodaje i kako je cilj uspostave mreže provjere činjenica poticajna mjera. Prije svega, za zapošljavanje profesionalnih istraživača i novinara, ali i kao potpora medijima da ustraju na tome da se što više provjerenih i točnih informacija nađe u medijskom spektru.
Ono što je bitno napomenuti da se kroz sustav provjere medijskih činjenica neće raditi ni o kakvom modelu cenzure ili utjecaja na novinare i urednike, već će se raditi isključivo o prepoznavanju dezinformacija koje se na temelju provjera činjenica mogu ustanoviti da su krive. Ni na koji način neće se zadirati u slobodu medija, ističe Partl.
Ukupno je za sustav provjere medijskih činjenica predviđeno 45 milijuna kuna, a cijelu investiciju provodit će Agencija za elektroničke medije, kao nezavisni medijski regulator.
Ideja je da se u prvoj fazi izrade standardi i kriteriji za sustav provjere činjenica. Partl posebno ističe da je u tome jako bitna transparentnost u postupku te će biti provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a potom i objava javnog poziva što će provesti Agencija za elektroničke medije.
Nakon toga ide dodjela novca subjektima koji će se prema zadanim standardima i kriterijima javiti na javni poziv. Drugi kvartal ove godine vezan je uz izradu standarda i kriterija, četvrti kvartal predviđen je za objavu tendera, a kraj 2023. za dodjelu novca. Konačni rok za uspostavu mreže provjere medijskih činjenica je četvrti kvartal 2026., ističe Partl.
Koliko će tih subjekata biti – teško je reći. To bi se moglo znati nakon što AEM raspiše natječaj i koliko će biti minimalna i maksimalna sredstva po subjektu. Bit će predviđene i radionice kojima će se objasniti cjelokupna procedura, a onda ćemo vidjeti koliko će biti interesenata, kaže Partl.
Prije dva tjedna imali smo sastanak s Europskom komisijom gdje su nam potvrdili da je još nekoliko zemalja krenulo s uspostavom mreže provjere medijskih činjenica. Nadamo se da ćemo se s njima što brže povezati kako bi se možda uspostavili i zajednički standardi, zaključuje Partl.
S druge strane, u Agenciji za elektroničke medije potvrdili su da sustavno i u skladu s europskom praksom pripremaju razradu standarda i kriterija za fact checkere koje bi financirala država novcem iz EU. Prvo će ići anketa (savjetovanje) sa zainteresiranom javnošću, a nakon javne rasprave - do kraja lipnja trebali bi biti gotovi standardi i kriteriji temeljem kojih će kasnije biti raspisan javni poziv.
Radi se o izazovnom projektu koji ćemo razraditi na najboljoj međunarodnoj praksi, a sve u cilju smanjenja informacijskih poremećaja. Fact checking u svojoj je osnovi temelj novinarstva, kazao je ravnatelj AEM-a Josip Popovac.
Stvaranje planirane mreže fact-checkera komentirala je Ana Brakus, izvršna direktorica Udruge za informiranu javnost - Faktograf, izdavača portala Faktograf.hr, prvog fact checkera u Hrvatskoj.
Planove Ministarstva kulture teško mi je komentirati budući da nisu javno i transparentno objavljeni. Ključno pitanje je tko će i kako odrediti preduvjete koje mediji trebaju zadovoljiti da bi se mogli prijaviti za dodjelu sredstava, kao i kriterije za ocjenjivanje kvalitete njihovih ponuda, ali i hoće li sastavi komisija i rezultati procjena projektnih prijedloga, uspješnih i neuspješnih, biti javno i transparentno objavljeni. To često nije slučaj, kazala je Brakus.
Dodala je i kako dodjela novca mora biti transparentna, a mediji čiji će se rad javnim sredstvima podržavati moraju jasno prikazati strukturu vlasništva i izvore financiranja.
Smatramo da postavljanje kriterija za financiranje medija javnim sredstvima mora kretati od činjenice da mediji odgovaraju javnosti, a ne državi ili vlasti. Dakle, jednako je važno i koje kriterije će sebi nametnuti tijelo koje će sredstva dodjeljivati kako bi osiguralo da neće zadirati u slobodu medija, odnosno uređivanja, zaključila je Brakus.
-
Povijesni izbori u MađarskojPobjednički govor Petera Magyara: "Uspjeli smo. Oslobodili smo Mađarsku"
-
KRAJ JEDNE EREFOTO Prva reakcija Viktora Orbána nakon teškog poraza na izborima
-
Užas u Velikoj GoriciDetalji dvostruke tragedije, obitelj nije bila u sustavu Centra za socijalnu skrb: "Nisam mogao doći sebi"
