Hrvatska je pala za jedno mjesto na ljestvici digitalne konkurentnosti

Hrvatska je na Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti (WDCR) za 2023. pala jedno mjesto, s 43. na 44. od ukupno 64 promatranih gospodarstva, od kojih je SAD zadržao prvo mjesto, a slijede Nizozemska i Singapur, izvijestili su u petak iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska izdala upozorenje: "Počinje veliki val napada..." Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene" Nova akcija U tijeku su uhićenja i pretresi! Procurilo tko je na meti policije i USKOK-a

Riječ je o Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti (WDCR-World Digital Competitiveness Ranking 2023) Međunarodnog instituta za razvoj menadžmenta (IMD-International Institute for Management Development) koji ima urede/kampuse u Lausanni i Singapuru i postoji 75 godina.

Hrvatska po znanju i investicijama telekoma najbolje plasirana

Pročitajte i ovo Digitalizacija Uvodi se EU digitalna zdravstvena putovnica: Evo što to znači za hrvatske građane

Hrvatsku ukupnu poziciju na 44. mjestu ili jednom niže nego lani na toj ljestvici za 2023. 'malo ublažava' pozicija na 40. mjestu po znanju, što je bilo i lani, dok je po tehnologijama na 42., u sklopu čega je po razvoju i primjeni tehnologije najlošije plasirana, na 61. mjestu, uz istodobni jako dobar plasman, na 6. mjesto po investicijama u telekomunikacije.

Na 50. mjestu je po spremnosti za buduće izazove, što je pad za dva mjesta u odnosu na prošlu 2022., a skoro na dnu ljestvice, na 61. mjestu, je u segmentu javno-privatnih partnerstva, na 59. po stavovima prema globalizaciji i na 58. po transferu znanja.

Komentirajući ukupnu poziciju i pad za jedno mjesto na ljestvici, v. d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivan Mišetić ističe da to potiče na dublje promišljanje o strategijama koje trebamo implementirati kako bismo unaprijedili digitalni ekosustav, potaknuli inovacije te ojačali konkurentske pozicije zemlje.

Dodaje i da se daljnji razvoj digitalne infrastrukture, poticanje istraživanja i razvoja općenito, ali i u području umjetne inteligencije, te jačanje digitalnog poduzetništva nameće kao imperativ da bi se izgradila snažna digitalna nacija, sposobna prilagoditi se brzim promjenama u digitalnom okruženju.

Predsjednik HUP-ICT Udruge Hrvoje Josip Balen smatra pak da IMD Izvješće o digitalnoj konkurentnosti treba biti značajan dokument gospodarske diplomacije, jer da strani investitori, privatni ili institucionalni, vrlo detaljno proučavaju takve analize odluke gdje će investirati.

Nada se i da će se već iduće godine vidjeti pozitivni pomaci u digitalizaciji uslijed poduzetih koraka i da će Hrvatska u 2024. puno intenzivnije raditi na implementaciji Strategije digitalne Hrvatske 2032. i provedbi akcijskog plana.

Umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost u fokusu

Svjetska ljestvica za 2023. ukupno pokazuje kako različite zemlje pristupaju digitalnoj transformaciji u doba umjetne inteligencije (AI), odnosno ukazuje na važnost umjetne inteligencije, čiji veliki rast i stalna geopolitička nestabilnost signaliziraju potrebu izgradnje digitalnih nacija, te sposobnost zemalja da surađuju na regulaciji AI-ja.

Tako su i na ovogodišnjoj ljestvici najbolje rangirana gospodarstva zemalja koje se već mogu smatrati "digitalnim nacijama" jer omogućuju puno usvajanje digitalnih tehnologija, pa i AI, na svim razinama, od vlade do tvrtki i pojedinaca.

U prvih pet su tako SAD (na prvo mjesto su se vratili s drugog lani), Nizozemska (napredak za četiri mjesta, na drugo), Singapur, Danska (pad s prvog na četvrto mjesto) i Švicarska (zadržala poziciju).

Pročitajte i ovo Projekt SDURRDD-a i Apis-IT-a Predstavljen Centar dijeljenih usluga: Omogućena učinkovitija javna uprava, bolja dostupnost servisa i veća sigurnost podataka

O samom istraživanju i stvaranju ljestvice, direktor IMD-ovog Svjetskog centra za konkurentnost Arturo Bris poručio je da ne mjere specifične pokazatelje umjetne inteligencije, ali da ta tehnologija stoji u središtu nekoliko drugih elemenata koje ocjenjuju, poput talenata, regulatornih i tehnoloških okvira, prilagodljivosti stavova i poslovne agilnosti.

Tehnologija umjetne inteligencije i briga o nacionalnoj sigurnosti u središtu su i velikog trenda koji se primjećuje na ljestvici za 2023., sa sve većim fokusom na kibernetičku sigurnost, jer je od 4000 viših rukovoditelja diljem svijeta u anketi za WDCR samo njih 5 posto reklo da u protekloj godini nisu implementirali nikakve nove mjere kibernetičke sigurnosti, poručuju istraživači, koji su za ljestvicu 2023. prvi puta uključili i Kuvajt.

Ukupno ocjenjuju tri glavna područja - znanje, tehnologiju i spremnost za budućnost, koji se raščlanjeni na devet pod-područja i sastavljeni su od ukupno 54 kriterija, kvantificiranih pomoću čvrstih podataka i odgovora rukovoditelja u anketi.