Otkako je uspješno testiran, ruski krstareći projektil na nuklearni pogon ne prestaje izazivati reakcije sa svih strana na Zapadu. Razlog za to je više nego opravdan, jer svjedočimo oružju kakvu svijet dosad nije vidio, a samo se možemo nadati da ga Rusi neće i upotrijebiti. Evo što je dosad poznato o tom "nepobjedivom projektilu".
9M730 Burevestnik, poznat u NATO-u kao SSC-X-9 Skyfall, ruska je krstareća raketa na nuklearni pogon i s nuklearnom bojnom glavom, koja je nedavno i uspješno testirana. Predstavio ju je predsjednik Vladimir Putin još u ožujku 2018. godine, kao dio nove generacije ruskog strateškog, naoružanja usmjerenog na jačanje ruskih nuklearnih sposobnosti za odvraćanje neprijatelja.
Dizajn i sposobnosti
Burevestnik je dizajniran kao nisko leteća raketa ekstremnog dometa i s navodno "učinkovito neograničenim" dometom, zahvaljujući svom nuklearnom pogonskom sustavu. Taj dizajn omogućuje raketi let na niskim visinama, potencijalno i do 50 metara, što joj omogućuje izbjegavanje radarske detekcije i proturaketnih sustava. Raketa je opremljena termonuklearnom bojevom glavom, što dodatno povećava njezinu stratešku odvraćajuću vrijednost.
Razvoj Burevestnika započeo je u prosincu 2001. godine, nakon što su Sjedinjene Države napustile Sporazum o proturaketnoj obrani iz 1972. godine. Razvoj Burevestnika uspoređuje se s američkim Projektom Pluton iz 1950-ih, koji je prekinut zbog zabrinutosti oko učinkovitosti i potencijalnih radioloških opasnosti.
Od svog početka, Burevestnik je prošao kroz nekoliko testnih letova. No, 21. listopada 2025. ruski načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov izvijestio da je raketa uspješno obavila let dug 14.000 kilometara u trajanju od 15 sati, pokazujući sposobnost manevriranja i izbjegavanja obrambenih sustava. Međutim, neovisna verifikacija tog testa nije dostupna, piše na stranici Wikipedije posvećenoj Burevestniku.
Sigurnosne zabrinutosti i incidenti s testiranja
Razvoj i testiranje Burevestnika izazvali su značajne sigurnosne i ekološke zabrinutosti. U kolovozu 2019. godine došlo je do radiološkog incidenta tijekom testiranja na Državnom središnjem mornaričkom testnom poligonu u Nijonoksi, u kojem je poginulo pet osoba. Incident je uključivao eksploziju "izotopnog izvora energije", što je dovelo do radioaktivnog onečišćenja. Taj događaj uspoređivan je s nesrećom u Černobilu, zbog čega je raketa u medijima dobila nadimak "Leteći Černobil".
Strateške implikacije
Razvoj Burevestnika odražava nastojanja Rusije da modernizira svoj nuklearni arsenal i održi strateški paritet s drugim svjetskim velesilama. Njegova sposobnost zaobilaženja postojećih proturaketnih sustava i produljeni domet čine ga snažnom komponentom ruske strategije nuklearnog odvraćanja. Međutim, sigurnosni zapisi testiranja te rakete i ekološki rizici povezani s nuklearnim pogonom i dalje su predmet međunarodne pažnje i zabrinutosti.
Ukratko, Burevestnik predstavlja značajan napredak u tehnologiji raketa, kombinirajući nuklearni pogon sa strateškom pokretljivošću. Kako Rusija nastavlja razvoj te rakete, međunarodna zajednica pomno će pratiti njezin napredak i moguće implikacije za globalnu sigurnost.
-
poremećaj s opskbomSvijet je pred novim udarom! "Cijene će porasti toliko da će ljudi prestati trošiti"
-
Rat na Bliskom istokuIran gađao izraelsku nuklearku, stigle nove prijetnje: "Kroči li jedna čizma na ovo tlo, Trumpa čeka iznenađenje". U Tel Avivu antiratni prosvjedi
-
brojni ugledni gostiVjenčanje godine okupilo sportsku elitu: Predsjednik HNS-a se oženio za bogatu nasljednicu!
