Europska komisija predložila je kao privremenu mjeru porez od 3 posto na prihode koje ostvaruju digitalna poduzeća, poput društvenih mreža, kolaborativnih platformi i pružatelja internetskih sadržaja, čije se aktivnosti trenutačno gotovo uopće ne oporezuju.
Ako se porez obračunava po stopi od 3 posto, procjenjuje se da bi države članice mogle ostvariti godišnje prihode od 5 milijardi eura.
Iako se često govori da je riječ o mjerama za bolje oporezivanje američkih internetskih divova, poznatih pod nazivom GAFA (Google, Apple, Facebook, Amazon), povjerenik za gospodarske poslove Pierre Moscovici tvrdi da to nije slučaj, da to nije ni "anti-GAFA porez, ni anti-američki" i da nema veze sa sadašnjim napetostima povezanim s američkom najavom carina na uvoz čelika i aluminija.
Procjenjuje se da bi između 120 i 150 tvrtki bilo zahvaćeno privremenim porezom, od kojih je polovica američkih, trećina europskih, a ostalo su azijske kompanije.
Brzi razvoj digitalnog gospodarstva otvorio je pitanje na koje će se morati pronaći odgovor, a to je kako oporezivati nešto što nije fizički nazočno, što nije opipljivo. Sadašnji porezni sustav osmišljen je prije više od sto godina i počiva na načelu da tvrtka mora biti fizički nazočna u zemlji u kojoj plaća porez. To je tzv. "opeka i žbuka" gospodarstvo i porezni sustavi osmišljeni za takvo poslovanje nisu više primjenjivi na digitalno gospodarstvo, koje ostvaruje profit od digitalnih usluga u zemljama u kojima nije fizički nazočno.
U digitalnom gospodarstvu vrijednosti se često stvaraju kombinacijom algoritama, korisničkih podataka, znanja i trgovine. Sami korisnici pridonose stvaranju vrijednosti kada, primjerice, na društvenim mrežama obznanjuju svoje preferencije, a koje onda kompanije koriste za ciljane reklame. U tim slučajevima profit se ne oporezuje u zemlji korisnika ili gledatelja reklame, nego u zemlji u kojoj su razvijeni marketinški algoritmi. Komisija želi da se to promijeni i da se kod oporezivanja uzme u obzir i doprinos korisnika digitalnih platformi.
Da bi se postiglo zajedničko rješenje za oporezivanje digitalnog gospodarstva potrebno je u porezni sustav unijeti pravnu definiciju "digitalne nazočnosti".
Prema prijedlogu Komisije, zemlje članice moći će oporezivati dobit koja je ostvarena na njihovu teritoriju, čak i kada te tvrtke nisu fizički tamo nazočne. Smatrat će se da tvrtka ima "znatnu digitalnu nazočnost" ako ispunjava sljedeće kriterije: ostvaruje godišnje prihode od digitalnih usluga u zemlji članici u visini od preko 7 milijuna eura; ima više od 100 tisuća korisnika koji imaju pristup njezinim digitalnim uslugama u jednoj fiskalnoj godini; ima preko tri tisuća poslovnih ugovora za digitalne usluge u jednoj fiskalnoj godini.
Dok se ne postigne suglasnost oko tih prijedloga, Komisija predlaže privremene mjere kojima bi se oporezivali prihodi, a ne kao što je uobičajeno, dobit. Privremena mjera bi se primjenjivala samo dok se ne donese sveobuhvatna reforma s ugrađenim mehanizmom za smanjivanje mogućnosti dvostrukog oporezivanja.
Taj neizravni porez od tri posto primjenjivao bi se na prihode nastale određenim digitalnim aktivnostima koje se u trenutačnom poreznom okviru uopće ne oporezuju.
Porez bi se primjenjivao na prihode od aktivnosti kod kojih korisnici imaju važnu ulogu u stvaranju vrijednosti i koji se trenutačnim pravilima oporezivanja najteže obuhvaćaju.
Prihode od poreza prikupljale bi države članice u kojima se korisnici nalaze, a pravila će se primjenjivati samo na poduzeća s ukupnim godišnjim prihodima na svjetskoj razini u iznosu od 750 milijuna eura i prihodima u EU-u od 50 milijuna eura.
Time se želi osigurati da manja, novoosnovana poduzeća, koja brzo rastu i dalje ostanu neoporeziva. Porez ne bi plaćale ni tvrtke čiji poslovni model počiva na pretplati poput Netflixa, kao ni one koje se bave internetskom trgovinom poput Amazona.
Komisija očekuje da bi privremeni digitalni porez također mogao odvratiti zemlje članice da same donose različita porezna rješenja, što bi dodatno fragmentiralo jedinstveno tržište. Dio zemalja članica već je donio takve mjere.
Komisija navodi da tradicionalno gospodarstvo plaća više nego dvostruko veći porez od digitalnih poduzeća. Digitalna poduzeća prosječno plaćaju 9,5 posto poreza, dok porezna stopa za tradicionalne tvrtke iznosi 23,2 posto.
Svi se slažu da je rješenje za digitalno oporezivanje potrebno pronaći na globalnoj razini, međutim, dio zemalja članica EU-a, među njima i one najveće Njemačka, Francuska, Velika Britanija, smatraju da pregovori na globalnoj razini sporo napreduju stoga traže da se prije toga dođe do rješenja na europskoj razini.
Međutim, trebat će uvjeriti manje zemlje poput Irske i Luxembourga, koje imaju iznimno niske poreze i stoga privlače velike multinacionalne tvrtke da ondje registriraju svoja sjedišta, koje bi novim prijedlozima izgubile dio prihoda. Kada je riječ o porezima svi zakoni u EU se donose jednoglasno i nema preglasavanja.
(Hina)
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno"
-
DRAMA U KUVAJTUVIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
