Hoće li buduća računala pokretati ljudske moždane stanice?

Ako je vjerovati na riječ znanstvenicima sa Sveučilišta Johns Hopkins, još za naših života moglo bi biti razvijeno takozvano bioračunalo, odnosno računalo koje pokreću ljudske moždane stanice.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Teheran pod žestokim udarom, Izrael nesmiljeno udara, SAD priznao prve gubitke. Rusija upozorila: "Još uvijek nismo vidjeli dokaze" MISTERIOZNA MRLJA Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovu vratu: Oglasila se Bijela kuća Nova akcija U tijeku su uhićenja i pretresi! Procurilo tko je na meti policije i USKOK-a

Spomenuti znanstvenici očekuju da će takva tehnologija eksponencijalno proširiti mogućnosti modernog računalstva i stvoriti nova polja proučavanja, a njihov plan za "organoidnu inteligenciju" objavljen je u časopisu Frontiers in Science.

Pročitajte i ovo Buduća prijetnja Jesu li kvantna računala na pragu da "slome" internet: "To ne bi izgledalo lijepo bez obzira kako na to gledate"

Računalstvo i umjetna inteligencija pokreću tehnološku revoluciju, ali dosežu gornju granicu. Bioračunalstvo je golem napor sažimanja računalne snage i povećanja njezine učinkovitosti kako bismo prešli naša trenutna tehnološka ograničenja, ističe Thomas Hartung, profesor znanosti o zdravlju okoliša na Sveučilištu Johns Hopkins.

Nova istraživanja mozga bez etičkih dilema

Znanstvenici su gotovo dva desetljeća koristili sićušne organoide, laboratorijski uzgojeno tkivo nalik potpuno odraslim organima, za eksperimentiranje na bubrezima, plućima i drugim organima bez pribjegavanja testiranju na ljudima ili životinjama. Nedavno su Hartung i njegovi kolege s Johns Hopkinsa radili s moždanim organoidima, kuglicama veličine kuglice na vrhu kemijske olovke, i s neuronima te drugim značajkama koje obećavaju održavanje osnovnih funkcija poput učenja i pamćenja.

Ovo otvara istraživanje o tome kako funkcionira ljudski mozak, zato što možete početi manipulirati sustavom, radeći stvari koje etički ne možete učiniti s ljudskim mozgovima, pojašnjava Hartung.

Potencijal "biološkog hardvera"

Hartung je još 2012. godine počeo uzgajati i sastavljati moždane stanice u funkcionalne organoide koristeći stanice iz uzoraka ljudske kože reprogramirane u stanje slično embrionalnim matičnim stanicama. Svaki organoid sadrži oko 50.000 stanica, otprilike veličine živčanog sustava vinske mušice. U međuvremenu, Hartungove ambicije su narasle pa zamišlja izgradnju futurističkog računala s takvim moždanim organoidima.

Računala koja rade na ovom "biološkom hardveru" mogla bi u sljedećem desetljeću početi ublažavati zahtjeve superračunala za potrošnjom energije koji postaju sve neodrživiji, naglašava Hartung. Iako računala obrađuju izračune koji uključuju brojeve i podatke brže od ljudi, mozak je puno pametniji u donošenju složenih logičkih odluka, poput razlikovanja psa od mačke.

Vrlo jasan primjer nadmoći mozga nad računalima

Mozak je još uvijek neusporediv s modernim računalima. Frontier, najnovije superračunalo u Kentuckyju, instalacija je vrijedna 600 milijuna dolara, 6800 četvornih stopa. Tek u lipnju prošle godine, prvi je put premašio računalni kapacitet jednog ljudskog mozga - ali koristeći milijun puta više energije, objašnjava na navedenom primjeru Hartung.

Ipak, mogla bi proći desetljeća prije nego što organoidna inteligencija može pokrenuti sustav pametan poput miša, dodaje Hartung. No, povećavajući proizvodnju moždanih organoida i obučavajući ih umjetnom inteligencijom, on predviđa budućnost u kojoj bioračunala podržavaju superiornu brzinu računanja, snagu obrade, učinkovitost podataka i mogućnosti pohrane.

Pročitajte i ovo Modularni dizajn Dell razvija svoj koncept Luna koji bi mogao predstavljati budućnost računala

Proći će desetljeća prije nego što postignemo cilj nečega usporedivog s bilo kojom vrstom računala, ali ako ne počnemo stvarati programe financiranja za ovo, bit će puno teže, kaže Hartung.

Može pomoći i u testiranju lijekova za neurološke bolesti

Organoidna inteligencija također bi mogla revolucionirati istraživanje testiranja lijekova za neurorazvojne poremećaje i neurodegeneraciju, smatra Lena Smirnova, docentica za zdravlje okoliša i inženjerstvo na Sveučilištu Johns Hopkins i koautorica studije.

Želimo usporediti moždane organoide tipično razvijenih donora s moždanim organoidima donora s autizmom. Alati koje razvijamo prema biološkom računalstvu, isti su alati koji će nam omogućiti razumijevanje promjena u neuronskim mrežama specifičnim za autizam, bez potrebe za korištenjem životinja ili pristupa pacijentima, tako da možemo razumjeti temeljne mehanizme zašto pacijenti imaju ovu spoznaju. problema i oštećenja, kaže Smirnova.

Valja napomenuti i da je raznolik konzorcij znanstvenika, bioetičara i članova javnosti uključen u istraživački tim, kako bi procjenili etičke implikacije rada s organoidnom inteligencijom.

Izvor: EurekAlert