Dok se Europa boji imigranata, AI imigranti dolaze brzinom svjetlosti i uzimaju poslove, istaknuo je Yuval Noah Harari, izraelski povjesničar i publicist, u četvrtak na predavanju u popunjenoj Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Ljudi se boje da će imigranti iz drugih zemalja uzeti njihove poslove, da će im promijeniti kulturu i da su politički vjerni stranim entitetima. No, AI imigranti dolaze bez vize, brzinom svjetlosti, i preuzimaju sve. Oni će uzeti poslove, promijeniti kulturu, a nisu vjerni nijednom europskom entitetu, već entitetima preko oceana. Europa ima šanse samo ako se drži zajedno, poručio je Harari u razgovoru o AI utrci, u kojoj realno sudjeluju SAD i Kina.
Dodao je da je AI razlog zašto američka administracija podupire antieuropske europske stranke.
Misle da će, ako pomognu da se Europa raspadne, to biti gotova stvar. A neobična stvar kod antieuropskih europskih stranaka je ta da se predstavljaju kao veliki patrioti. Kažu da žele neovisnost i suverenost, ne shvaćajući da najveća prijetnja nisu briselski birokrati niti imigranti, već AI imigranti, kazao je.
Europa ima ekonomske resurse i ljudski kapital kako bi razvila umjetnu inteligenciju, kao i znanost i edukacijski sustav da postane treći neovisni igrač, smatra te dodaje da joj je, ako se raspadne, "najbolje postati američkim vazalom".
Čovječanstvo ulazi u novo imperijalno doba; u tijeku je pomak povjerenja s ljudi na algoritme
Yuval primjećuje da se posljednjih godina osjeti veliko razrušavanje svjetskog poretka, a da je prije desetak godina čovječanstvo prvi put u povijesti bilo toliko sigurno, da je ideja da neka zemlja napadne i pokori drugu samo zato što može - bila nezamisliva. Danas je to na više mjesta prekršeno - između Rusije i Ukrajine, Izraela i Palestine, a vidi se i kada američki predsjednik Trump govori o aneksiji Grenlanda, poručio je Yuval, ističući da je to pokazatelj da čovječanstvo ulazi u novo imperijalno doba.
Kad primjerice Trump govori o miru, zapravo govori da će slabiji činiti ono što jači kažu, i to je mir. I to je imperijalno razmišljanje, poručio je dodajući da se u takvom razmišljanju rat događa jer slabiji odbijaju prihvatiti takav poredak.
U 20. stoljeću, kaže, medijske agencije bile su jedan od najvažnijih poslova, jer poslovi urednika "kontroliraju o čemu se u javnosti razgovara", ne nužno što će tko misliti, već o čemu će razmišljati i što će biti tema razgovora.
Danas u Europi "najvažniji urednici nemaju ime, jer nisu ljudi, već AI i algoritmi koji uređuju velike društvene i medijske platforme" i preuzimaju poslove na vrhu, među kojima su poslovi urednika, bankara, odvjetnika i pisaca, jer je umjetna inteligencija "bolja u svemu što se temelji na jeziku", a u to ulaze i financije i religija, koji se također temelje na pričama, ustvrdio je.
Kazao je i da je demokracija izgrađena na informacijskim tehnologijama, a ako se one promijene, nastaje potres u demokraciji. Također, uz najsofisticiranije tehnologije današnjice, dijalog propada, a ljudi se više ne mogu složiti oko osnovnih činjenica. Zbog ovoga, ističe, u tijeku je pomak povjerenja s ljudi na algoritme.
Primjerice, ljudi ne vjeruju bankama, ali vjeruju kriptovalutama. Ne vjeruju ljudima da proizvedu novac, no vjeruju algoritmima.
Mir između Palestine i Izraela je moguć, važno je shvatiti da postoje obje patnje
Komentirajući rat između Izraela i Palestine, kazao je da je situacija užasna, ali da je mir moguć. Smatra da se ljudi ne bore oko toga što bi im još zemlje omogućilo, već oko toga što je u glavi, jer hrane i mjesta, kaže, ima dovoljno. Dodaje da je ljudskome mozgu nekad teško shvatiti dvije suprotne ideje odjednom, no da se treba truditi proširiti svoje shvaćanje.
Sedam je milijuna Palestinaca koji žive ondje od rođenja, nemaju kamo otići i imaju pravo živjeti na toj zemlji. Paralelno, postoji i sedam milijuna Židova koji su također rođeni u toj zemlji, nemaju kamo otići imaju pravo živjeti na toj zemlji. Nema fizičke kontradikcije, no ljudi su često sposobni vidjeti patnju jedne strane, no ne i druge. Tada pokušaju u potpunosti zanijekati postojanje jedne od strana, poručio je.
Ipak, naglasio je, čovjek je sposoban za razumijevanje obiju strana te zaključio da je shvaćanje da obje patnje postoje u osnovi "ljudska sposobnost za empatiju".
S Hararijem je razgovarala profesorica s Fakulteta političkih znanosti Marijana Grbeša-Zenzerović. Za ulaznice za taj događaj bilo je potrebno izdvojiti između 250 i 400 eura.
Yuval Noah Harari (1976.) javni je liberalni intelektualac. Diplomirao je povijest i međunarodne odnose na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu 1998., a doktorirao 2002. na Sveučilištu Oxford. Isprva se specijalizirao za srednjovjekovnu i vojnu povijest, a kasnije povijest počinje razmatrati u širem vremenskom i tematskom opsegu iz makrohistorijske perspektive. Njegova prva popularnoznanstvena knjiga "Sapiens: kratka povijest čovječanstva" nakon prijevoda na engleski 2014. postaje globalnim bestselerom. Objavio je i knjige "Homo Deus: kratka povijest sutrašnjice" (2016,) te "21 lekcija za 21. stoljeće" (2018.). Knjige su mu prevedene na više od 65 jezika i prodane u nekoliko desetaka milijuna primjeraka.
