Misteriozni kozmički posjetitelj Sunčevog sustava mogao bi imati aktivne ledene vulkane. Nove promatranja sugeriraju da bi međuzvjezdani komet 3I/ATLAS mogao biti prekriven aktivnim krio-vulkanima, koji izbacuju mlazove plina i prašine dok se on približava Suncu.
Astronomi koji proučavaju 3I/ATLAS predlažu da njegova površinska aktivnost proizlazi iz njegovog jedinstvenog sastava. Studija objavljena 24. studenoga na preprint serveru arXiv pokazuje da komet nalikuje ledenim transneptunskim objektima (udaljenim tijelima koji se nalaze iza putanje Neptuna u Sunčevom sustavu). Ako se to potvrdi, to bi značilo da, unatoč podrijetlu iz drugog zvjezdanog sustava, 3I/ATLAS dijeli iznenađujuće sličnosti s objektima u Sunčevom sustavu.
Svi smo bili iznenađeni. Budući da je komet nastao u udaljenom planetarnom sustavu, izvanredno je da mješavina materijala koji čine površinu tijela ima sličnost s transneptunskim objektima, tijelima nastalim na velikoj udaljenosti od Sunca, ali koji pripadaju našem planetarnom sustavu, rekao je za Live Science Josep Trigo-Rodríguez, znanstvenik u Institutu za svemirske znanosti (CSIC/IEEC) u Španjolskoj i vodeći autor studije.
Astronomi su prvi put uočili 3I/ATLAS u srpnju 2025. godine, što je potaknulo spekulacije na internetu o mogućem izvanzemaljskom svemirskom brodu. Većina stručnjaka ipak smatra da je riječ o kometu iz nepoznatog zvjezdanog sustava. Kao tek treći ikad zabilježeni međuzvjezdani objekt, 3I/ATLAS pruža rijetku priliku za proučavanje uvjeta oko drugih zvijezda i možda rane prošlosti svemira, prije nego što napusti naš Sunčev sustav 2026. godine.
Tragovi ledenih vulkana na kometu
Trigo-Rodríguez i njegovi kolege pratili su komet teleskopom Joan Oró na Opservatoriju Montsec u sjeveroistočnoj Kataloniji, u Španjolskoj, kombinirajući podatke s promatranjima drugih opservatorija u regiji. Kako se 3I/ATLAS približavao perihelu 29. listopada, led na kometu počeo se brzo topiti i pretvarati u plin kada je komet došao oko 378 milijuna kilometara blizu Sunca, i komet je postao svjetliji.
Teleskopom su zabilježeni ti mlazovi plina i prašine, koje astronomi tumače kao znakove takozvanog kriovulkanizma. Za razliku od običnih vulkana, te ledene izboje pokreću topljenje zaleđenog ugljičnog dioksida i reakcije s unutarnjim željezom, niklom i sulfidima. Spektroskopska usporedba s antarktičkim ugljičnim hondritima (primitivnim meteoritima) podržala je teoriju da je 3I/ATLAS bogat metalima i kemijski sličan transneptunskim ostacima.
Podaci svemirskog teleskopa Hubble procjenjuju veličinu kometa između 440 metara i 5,6 kilometara. Ako je 3I/ATLAS otprilike jedan kilometar širok i ima predloženi sastav, njegova masa prelazi 600 milijuna metričkih tona. Njegova hiperbolička putanja pri brzini od 221.000 kilometara na sat potvrđuje da nije gravitacijski vezan za naše Sunce.
Oni su svemirske kapsule, sadrže vrijedne informacije o kemiji koja se odvija na drugom mjestu naše galaksije, naglašava Trigo-Rodríguez, ističući važnost međuzvjezdanih objekata u Sunčevom sustavu. Međuzvjezdani kometi poput 3I/ATLAS-a predstavljaju naravno i potencijalnu opasnost, ali prvenstveno izvanrednu znanstvenu priliku za pročavanje.
