Otkad je predstavljen ChatGPT krajem 2022. godine, cijeli je svijet upoznao mogućnosti umjetne inteligencije. One su već sada impresivne, a s godinama će biti još bolje i naprednije, no paralelno s oduševljenjem s ovom tehnologijom, raste i zabrinutost zbog njene primjene u neke negativne i opasne svrhe. Kako bi se spriječili takvi scenariji u kojima bi ljudi opasnih namjera iskoristili umjetnu inteligenciju kako bi naštetili drugim osobama, industrijama ili državama, potrebna je regulativa.
Pročitajte i ovo
Po pitanju regulative prednjači Europska unija te je danas na zajedničkoj sjednici Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) potvrđen prvi europski zakon o umjetnoj inteligenciji. Nakon što su nadležni odbori Europskog parlamenta usvojili zakon o AI, sada će o njemu odlučivati i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta te će se usvojena pravila primjenjivati od 2026. godine.
Kako je objasnio hrvatski europarlamentarac i potpredsjednik Odbora IMCO doc. dr. sc. Tomislav Sokol, koji je aktivno sudjelovao u donošenju ovog zakona, ljudi se ne trebaju bojati umjetne inteligencije, već se njeno korištenje treba kvalitetno urediti, što je sada i napravljeno.
Sokol je objasnio kako zakon donosi kategorizaciju AI prema rizicima koje predstavljaju za građane - od sustava neprihvatljivog rizika, koji su zabranjeni, zatim visokog rizika, ograničenog rizika i minimalnog rizika kod kojih nema nikakvih posebnih zakonskih ograničenja. Kao visokorizičan sustav ocijenjen je koncept društvenog vrednovanja koji putem algoritama može prikupljati širok spektar podataka o građanima i njihovom ponašanju pa je stoga on i zabranjen. Da korištenje umjetne inteligencije u svrhu društvenog vrednovanja nije zabranjeno, bilo bi moguće putem nadzornih kamera pratiti ponašanja građana te ih na temelju toga bodovati na ljestvici prihvatljivog ponašanja što je praksa u nedemokratskim državama, objasnio je Sokol.
S druge strane, omogućili smo korištenje biometrijske identifikacije u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona, sprječavanja terorističkog napada i potrage za nestalima, komentirao je hrvatski europarlamentarac u kojim će se slučajevima ipak moći koristiti biometrija.
Naglasio je i kako AI ima ogroman potencijal u zdravstvu ili prometu jer se njome može preciznije dijagnosticirati rak ili bolje upravljati gužvama u prometu.
-
PRIJETI ESKALACIJAVIDEO Izraelci pokrenuli nove napade na Teheran pa objavili da su ubili 1500 Iranaca. Porastao i broj poginulih američkih vojnika
-
Dobro je znatiKoje su najsigurnije zemlje za život u slučaju trećeg svjetskog rata: Imamo popis
-
Tuga u ŠpanjolskojUtakmica prekinuta nakon samo tri minute: Cijeli stadion je utihnuo, a onda je stigla tragična potvrda
