EP traži zabranu ovisničkih algoritama i dob od 16 za pristup društvenim mrežama

Europski parlament u srijedu je usvojio izvješće kojim poziva na ograničavanje pristupa društvenim mrežama mlađima od 16 godina te zabranu tehnologija štetnih za psihičko zdravlje maloljetnika, poput algoritama koji ciljano razvijaju ovisnost korisnika. 

tri vijesti o kojima se priča DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom Rat na Bliskom istoku VIDEO Izraelci tvrde da su pogodili tajni nuklearni kompleks. Planuo američki konzulat u Dubaiju: Šire se snimke buktinje F-35I Ovaj borbeni zrakoplov ključ je izraelske zračne nadmoći nad Iranom i s razlogom nosi naziv - "Moćni"

U središtu smo eksperimenta u kojem američki i kineski tehnološki divovi imaju neograničen pristup pažnji naše djece i mladih, rekla je dan ranije Christel Schaldemose, danska zastupnica socijalista i demokrata, izvjestiteljica tog nezakonodavnog izvješća koje je u srijedu usvojeno s 483 glasova 'za' i 92 'protiv'. 

Tko stoji iza tog eksperimenta? Izaberite tko vam je najdraži zlikovac – je li to Elon Musk, Mark Zuckerberg ili Kineska komunistička partija?, upitala je.

Izvjestiteljica je upozorila da je 50 posto maloljetnika neprekidno na pametnim telefonima, a da su društvene mreže dizajnirane da pružaju udare dopamina i time stvaraju ovisnost jer im boravak bez mobitela stvara osjećaj praznine i anksioznosti. 

Sami roditelji nemaju snage sami se boriti protiv tehnoloških tvrtki i algoritamskih sustava, zbog čega je ključno djelovanje političara, rekla je Dankinja.

Konačno povlačimo crtu. Jasno poručujemo platformama: vaše usluge nisu namijenjene djeci. I eksperiment završava ovdje. 

Njezinim izvješćem predlaže se minimalna dobna granica od 16 godina za pristup društvenim mrežama, platformama za razmjenu videozapisa i alatima umjetne inteligencije. Maloljetnicima u dobi od 13 do 16 godina pristup bi se mogao omogućiti uz pristanak roditelja. Parlament poziva na snažniju provjeru dobi korisnika, no da se pritom zaštiti njihova privatnost, što je bila jedna od tema prijepora u raspravi u ponedjeljak jer dio zastupnika smatra kako je to teško postići. 

Izvješće predlaže i zabranu ovisničkih praksi poput beskonačnog 'scrollanja', automatskog pokretanja sadržaja te sustava koji nagrađuju što dužu upotrebu mobitela.

HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak upozorila je da je jedno od šest školske djece u Europi doživjelo 'cyberbullying', a da su određene skupine djece ciljano izložene ekstremističkoj propagandi i pokušajima regrutacije. 

Glavak, izvjestiteljica u sjeni za mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje za to izvješće, naglasila je kako je važno da maloljetnici mogu u potpunosti iskoristiti prednosti digitalnog okružja bez manipulacije, iskorištavanja ili izloženosti rizicima.

Oni su trenutačno i dalje izloženi manipulativnom dizajnu i okruženju u kojem se prednost daje monetizaciji, a ne najboljim interesima korisnika, rekla je hrvatska eurozastupnica, koja, između ostalog, također zagovara zabranu automatske reprodukcije, beskonačnog scrollanja, manipulativnih notifikacija kao i uvođenje mogućnosti „reset feeda“.          

Hrvatska zastupnica socijalista i demokrata Biljana Borzan, koja često govori o ovoj temi, za Hinu je rekla kako je situacija s utjecajem pametnih telefona na psihičko zdravlje mladih „alarmantna”, što dokazuju nebrojeni statistički podaci.

Pojavom pametnih telefona među mladima su sve češći slučajevi „crnih misli, depresije, pokušaja samoubojstava i samoozljeđivanja”, a roditelji nisu dovoljno educirani da pomognu djeci jer „društvene mreže nisu bile dio njihovog odrastanja”, upozorila je Borzan. 

Ona je rekla da je dio država članica poduzeo mjere protiv tih pojava na nacionalnoj razini, no da njihove vlade „nemaju ni blizu snagu pregovaranja kao tehnološki divovi”, zbog čega je pozdravila da se o tom sada razgovara na europskoj razini. 

Hrvatska zastupnica pučana Nikolina Brnjac (HDZ/EPP) u raspravi u ponedjeljak je naglasila da djeca danas odrastaju u okruženju „koje nije izgrađeno za njih te je usmjereno protiv njihovih interesa”. Upozorila je da su maloljetnici često izloženi ilegalnom pornografskom i drugom štetnom sadržaju te da je sve veći broj slučajeva odraslih koji kontaktiraju i vrbuju djecu online. Pozvala je na strože mjere prema platformama, djelovanje protiv ovisničkog i manipulativnog dizajna, kao i na jačanje medijske pismenosti maloljetnika. 

Zastupnik zelenih Gordan Bosanac također je naglasio da je riječ o „ozbiljnom problemu”. On smatra da će EU naići na „tvrdi orah” u provedbi tih mjera jer su na drugoj strani moćne tehnološke tvrtke koje će se usprotiviti regulacijama. 

Bitno je da tu izdržimo kao parlament, da ne popustimo, rekao je Bosanac, pozdravljajući odluku njegove stranke Možemo da u Zagrebu preporuči zabranu mobitela u osnovnim školama.

Zastupnik pučana Tomislav Sokol, član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, pozdravio je što su, na tragu amandmana koje je podnio, zastupnici u izvješću podržali zabranu ovisničkih algoritama za maloljetnike, priopćeno je iz njegovog ureda. 

Ti sustavi produljuju vrijeme koje djeca provode pred ekranom i potiču ovisničko ponašanje. Primjerice, ako algoritam prepozna omiljenog animiranog junaka, djetetu će neprestano prikazivati sličan sadržaj kako bi ga se zadržalo online što je dulje moguće. Takve prakse su nedopustive, naglasio je Sokol koji podržava i prijedlog digitalne dobne granice od 16 godina i minimalne dobi od 13 godina. 

Digitalni svijet mora biti prilagođen interesima djece, a ne isključivo profitu, zaključuje Sokol.