Dva izumiranja na Zemlji možda su potaknuli ovi nasilni kozmički događaji

Nova studija pod vodstvom astrofizičarke Alexis Quintana sa španjolskog Sveučilišta u Alicanteu, sugerira da su supernove u blizini Zemlje možda doprinijele masovnom izumiranju u kasnom ordovicijumu (drugo razdoblje paleozoika) i kasnom devonu (četvrto razdoblje paleozoika), izbrisavši ogromne količine života s našeg planeta.

Kako supernove mogu utjecati na Zemlju

Supernove nastaju kada masivne zvijezde, najmanje osam puta veće od Sunčeve mase, potroše svoje nuklearno gorivo i eksplodiraju. Ti događaji oslobađaju visokoenergetsko zračenje, koje bi moglo ogoliti Zemljin ozonski omotač, izlažući život na planetu štetnom ultraljubičastom zračenju.

tri vijesti o kojima se priča Strava u susjedstvu Maloljetnica silovana, pronađena kako bosa trči pored šume: Uhićen 29-godišnjak Nevrijeme u Njemačkoj VIDEO Nestvarni srpanjski prizori: Tuča zabijelila ulice, aktivirane i ralice MUČAN SLUČAJ "Danas je sedmi dan da ga nisam vidjela, čula, poljubila": Mladić s autizmom završio u zatvorskoj bolnici, očajna obitelj traži odgovore

Eksplozije supernove neke su od najenergičnijih eksplozija u svemiru. Ako bi masivna zvijezda eksplodirala kao supernova blizu Zemlje, rezultati bi bili poražavajući za život na Zemlji. Ovo istraživanje sugerira da se to možda već dogodilo, pojašnjava Nick Wright, astrofizičar s britanskog Sveučilišta Keele i jedan od autora navedene studije koja čeka recenzije i koja se trenutno nalazi na repozitoriju arXiv.

Veza s događajima prapovijesnih izumiranja

Izumiranja u kasnom ordoviciju i kasnom devonu, prije 445 milijuna, odnosno 372 milijuna godina, koincidirala su sa značajnim oštećenjem ozonskog omotača. To je navelo znanstvenike da istraže supernove kao mogući uzrok.

Quintanin tim proučavao je zvijezde tipa OB, odnosno masivne, kratkotrajne zvijezde koje svoj život završavaju kao supernove, unutar kiloparseka (3260 svjetlosnih godina) od Sunca. Analizirajući 24.706 OB zvijezda, procijenili su stopu supernova događaja od njih 15 do 30 na milijun godina, diljem Mliječne staze. Unutar radijusa od 20 parseka (65 svjetlosnih godina) od Zemlje, izračunali su oko 2,5 OB supernova svakih milijardu godina, usklađujući se s navedenim izumiranjima.

Trenutni rizici i druge prijetnje

U sadašnjosti, nema neposredne prijetnje supernove. Dok zvijezde poput Antaresa i Betelgeusea stare, one su previše udaljene da bi naštetile Zemlji. Ostali rizici od izumiranja, kao što su udari asteroida i vulkanske erupcije, međutim, i dalje su nepredvidivi.

Istraživanje je planirano je za objavu u časopisima Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, nakon što prođe znanstvene recenzije.

Izvor: Science Alert