Domoroci razočarani samitom o Amazoniji: Potrebne su konkretne mjere za zaštitu

 Brazilsko autohtono stanovništvo razočarano je ishodom samita o Amazoniji u Brazilu, na kojem su južnoamerički čelnici raspravljali o ključnom pitanju zaštite najveće prašume na svijetu.

tri vijesti o kojima se priča HITNE MJERE U ENGLESKOJ FOTO Redovi za antibiotike nakon izbijanja invazivne bolesti: 30 tisuća ljudi pod nadzorom Kriza na Bliskom istoku VIDEO Pet zemalja upozorava Izrael, Trump je uzrujan zbog saveznika, Kallas mu poslala poruku: "Nemamo apetita za to" procurila snimka Otkriveno kako je novi vrhovni vođa Irana izbjegao smrt

Nedostatak konkretnih i objektivnih ciljeva u vezi s domorodačkim narodima i okolišem je frustrirajući, rekao je Kleber Karipuna, izvršni koordinator krovne brazilske domorodačke organizacije Apib.

Potrebne su konkretne mjere kako bi se spriječilo pretvaranje prašume u stepu, rekao je, uključujući stvaranje nadziranih zaštićenih područja.

Pročitajte i ovo Dobre vijesti "Preokret u krivulji rasta krčenja šuma": Mjere deforestacije Amazonije dale su rezultate

Amazonska organizacija ugovora o suradnji (ACTO) okupila je čelnike iz Bolivije, Brazila, Kolumbije, Ekvadora, Gvajane, Perua, Surinama i Venezuele na sastanku u Belemu, brazilskoj luci koja se naziva vratima rijeke Amazone.

Domaćin summita, Brazil, ima i najveću odgovornost i teret brige o Amazoni, budući da se 60 posto prašume nalazi u Brazilu.

Zajednička deklaracija dogovorena na samitu naišla je na kritike, a kritičari kažu da ne ispunjava ono što je potrebno za zaštitu najveće prašume na svijetu.

Amazona je ključna za uništavanje ugljika i može se pohvaliti sposobnošću upijanja ogromnih količina ugljičnog dioksida, što je odlučujuća funkcija u međunarodnoj borbi protiv klimatskih promjena.

Pročitajte i ovo Sve brže nestaju Domorodački poglavica upozorio: Ako ne sačuvate šume, svi ćemo imati problema!

Postoji "svijest o hitnoj potrebi za regionalnom suradnjom kako bi se izbjegla točka s koje nema povratka u Amazoniji", stoji u dokumentu.

Delegacije su se složile stvoriti savez za borbu protiv krčenja šuma, ali nisu uspjele postaviti obvezujuće ciljeve i prepustile su utvrđivanje ciljeva svakoj zemlji pojedinačno.

Autohtono stanovništvo ove regije često se naziva "čuvarima šume" zbog njihovog načina života. Studije pokazuju da je u područjima gdje imaju zajamčena prava na zemlju krčenje šuma manje izraženo nego drugdje.